Sivi soko
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
| Sivi soko | |
|---|---|
 Sivi soko | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Aves |
| Red | Falconiformes |
| Porodica | Falconidae |
| Rod | Falco |
| Vrsta | Falco peregrinus |
Sivi soko (lat:Falco peregrinus) je vrsta sokola sa širokim rasprostranjenjem. Ova vrsta obuhvata 17-19 podvrsti. Sivi soko je najbrža vrsta među pticama na zemlji.
Karakteristike[uredi | uredi izvor]
- Mužjak
- dužina: 41 cm
- raspon krila: 95 cm
- težina: 550g
- Ženka
- dužina: 49 cm
- raspon krila: 114 cm
- težina: 1200 g
Sivi soko se hrani pticama, najčešće golubovima, patkama, vrapcima i slično. Pri obrušavanju dostiže brzinu od oko 350 km/h. Plijen lovi isključivo u zraku. Mužjak sivog sokola, kao i kod većine ptica grabljivica, je za jednu trećinu manji nego ženka. Boju stiče oko godinu dana od izleganja, dok su mladunci tamno smeđe boje. Gnijezdi se na planinskim liticama i kao i druge vrste sokola svoje gnijezdo ne pravi sam, nego koristi napuštena gnijezda drugih ptica.
Jaja[uredi | uredi izvor]
Krajem marta, ili početkom aprila, ženka obično polaže 3-4 jajeta. Jaja su izdužena i pjegava. Srednja veličina iznosi 52x40 mm.
Razvitak[uredi | uredi izvor]
Inkubacija traje pretežno 30 dana. Na jajima sjede oba roditelja. Poslije izlijeganja, mladi ostaju u gnijezdu 35-40 dana. poslije napuštanja gnijezda, roditelji se o mladima brinu još oko 60 dana. Samo jedna trećina izlega preživi prvu zimu.
Zaštita[uredi | uredi izvor]
Sivi soko je ugrožena vrsta. U zadnje vrijeme se uspješno vrši akcija vještačkog uzgoja i povratka u prirodna staništa.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- European Peregrine Falcon Working Group
- Trag u prostoru: Saga o gospodarima brzine, RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal
 |
Commons ima datoteke na temu: Sivi soko |