(Go: >> BACK << -|- >> HOME <<)

Pređi na sadržaj

Šušnjar (Lazarevac)

Koordinate: 44° 21′ 29″ S; 20° 14′ 25″ I / 44.358° S; 20.240333° I / 44.358; 20.240333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Šušnjar
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
Gradska opštinaLazarevac
Stanovništvo
 — 2011.Rast 439
Geografske karakteristike
Koordinate44° 21′ 29″ S; 20° 14′ 25″ I / 44.358° S; 20.240333° I / 44.358; 20.240333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina182 m
Šušnjar na karti Srbije
Šušnjar
Šušnjar
Šušnjar na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Šušnjar je naselje u gradskoj opštini Lazarevac u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 439 stanovnika.

Položaj sela[uredi | uredi izvor]

Šušnjar je malo naselje u neposrednoj blizini Lazarevca, upravo na kosama zapadno od njega, a doskora je bio zaselak Petke. Zasnovano je na krčevinama guste šume o početku prošloga veka. Kuće su po stranama kosa. Veći deo kuća je na rzvođu Šušnjarice i potoka Duboke Jaruge. Naselje je razređenog tipa. Šušnjar je glavni putem podeljen na dva bezimena kraja.

Vode[uredi | uredi izvor]

Rečica Šušnjarica utiče u Lukavicu. U selu ima dva izvora; Babinac i Kopljanik, ali se voda za piće i ostale domaće potebe koristi sa bunara. U mestu Poljanice neprestano podvire voda, roni u zemlju, ali se izvor nikako ne javlja.

Zemlje i šume[uredi | uredi izvor]

Njive i livade su pomešane. One su na mestima koja se zovu: Obrenove Livade, Kućerine do Lazarevca, Zoljara, Veliko Brdo, Hajdučka Kosa, Grabovica, Debelo Brdo, Velika Livada, Anatema, Luka i Polje.

Šuma je u mestu Predelima, a gotovo svaka kuća ima svoj zabran.

Starine u selu[uredi | uredi izvor]

Neko staro groblje bilo je na Debelom Brdu, od koga danas nema nikakvog traga. Tu, na Debelom Brdu, vođene su krvave borbe između srpske i austrougraske vojske u Kolubarskoj bici 1914. godine.

Ime selu[uredi | uredi izvor]

Selo je dobilo ime po gustoj šumi u kojoj je nastalo zbog velike količine opalog lišća u poznu jesen, koje se u tim krajevima naziva „šušanj“ te je selo po tome dobilo svoje ime, Šušnjar.

Podaci o selu[uredi | uredi izvor]

Ovo naselje se prvi put pominje 1818. godine, a 1844. godine imalo je 44 kuće sa 99 stanovnika. Groblje je u selu na mestu na kome je bilo neko staro groblje. Zavetni dan je letnji Sv. Nikola. danas Šušnjar ima 16 rodova sa 60 kuća i jedna ciganski rod sa jednom kućom.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Šušnjar živi 229 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,3 godina (33,9 kod muškaraca i 36,8 kod žena). U naselju ima 93 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,46.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 253
1953. 269
1961. 260
1971. 355
1981. 347
1991. 609 261
2002. 322 322
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
308 95,65%
Crnogorci
  
5 1,55%
Romi
  
4 1,24%
nepoznato
  
4 1,24%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]