Željeznička pruga
Željezničku prugu čini jedan ili više kolosijeka, koji spajaju službena mjesta, po kojima se kreću željeznička vozila. Prema širini kolosijeka pruga može biti:
- uskog kolosijeka (750 mm, neki dijelovi Indonezije; 1000 mm, dijelovi Švicarske; 1067 mm, Južna Afrika, Japan)
- normalnog kolosijeka (1435 mm, najčešće korištena),
- širokog kolosijeka (1524 mm, Rusija; 1665 mm, Portugal; 1667 mm, Španjolska).
- industrijska pruga nestandardnog kolosijeka (ima ih sve manje, obično male brzine, ali veliki kapacitet tereta)
Ustroj[uredi | uredi kod]
Kolosijek se sastoji od tračnica i pragova. Pragovi povezuju tračnice, koje čine kolosijek. Postavljeni su u jednakim razmacima okomito na pragove koje povezuju. Tračnice su zakovicama spojene na pragove. Kolosijeci se spajaju pomoću skretnice.
Regulacija prometa[uredi | uredi kod]
Regulacija prometa se vrši signalima (likovnim ili svjetlosnim). Na prugrama velikih brzina (po definiciji, one koje omogućuju promet preko 200 km/h), koristi se i direktna signalizacija u kabinu vozača vlaka, kao i automatska povratna informacija o stanju vlaka.
Telekomanda[uredi | uredi kod]
Neke pruge imaju skretnice i signale, koje se postavljaju ručno. Telekomanda je centralno mjesto, gdje se na prugama osposobljenim ovim sustavom centralno regulira signalizacija i pravac kretanja.
