Marica Mamut

This paper deals with the problems of the south-Croatian ports Metkovic and Ploce. These ports developed for the needs of their hinterland - Bosnia and Herzegovina, but eventually they became important for a part of the Middle and Eastern Europe, because in this area there is the road corridor Vc that passes through Neretva and Bosna valley to Panonian Plain. These ports had excellent results until 1990 when new states were created, among which were Croatia and Bosnia and Herzegovina. During the war, transport reached its lowest poing and it still hasn't been revived. The major problem is that Croatia and Bosnia and Herzegovina still haven't regulated their mutual legal agreements about using the ports. Another problem is that the situation in this area is still relatively unstable. When these problems are solved these ports will restore their functions and become inportant not only for Bosnia and Herzegovina, but also for a part of the Middle and Eastern Europe.

Rava, otok zadarskog arhipelaga, nalazi se unutar mezogeomorfoloske regije Otocje SZ Dalmacije kao dio makrogeomorfoloske regije SZ Dalmacija s arhipelagom. Daljnjom podjelom ovaj prostor dio je subgeomorfoloske regije Dugi otok s isko-sestrunjskim arhipelagom unutar koje otoci Iž i Rava cine posebnu mikrogeomorfolosku regiju. Otok Rava ima dinarski pravac pružanja SZ – JI, karakteristican za dalmatinski tip obale. Ovaj tip obale definiran je nizovima međusobno usporednih otoka ciji je nastanak posljedica transgresije mora u postpleistocenu kada je i Rava Iskim kanalom odijeljena od otoka Iža, a Ravskim kanalom od Dugog otoka. Kanalske udubine su sinklinalni dijelovi bora. U geotektonskom pogledu Rava pripada dinarskom orogenu (zona Vanjskih dinarida). Litostratigrafski otok Rava je građen od pretežno neuslojenih dolomita. U strukturnom smislu dio je ravnokotarskog sinklinorija. U radu je provedena analiza hipsometrijskih odnosa, analiza nagiba padina i analiza vertikalne rasclanjenosti reljefa. Uzimajuci u obzir orografske znacajke, otok Rava ima brdsku strukturu ciji su, relativno niski vrsni dijelovi blago zaobljene glavice. Sekundarni greben nije jace izražen. U okviru morfostrukturne analize izvrsena je analiza odnosa reljefa i geoloske građe i analiza gustoce dolinske mreže, na temelju kojih je izvrsena klasifikacija strukturno-geomorfoloskih elemenata.

Geoekološko vrednovanje reljefa Parka prirode Hutovo blato s aspekta njegove turističke i rekreacijske valorizacije provedeno je na temelju prethodne geomorfološke analize. U radu je promatran turizam i rekreacija kao sociološki elementi razvoja parka prirode Hutovo blato. Za postupak geoekološkog vrednovanja izdvojeni su reljefni oblici određenog stupnja atraktivnosti (vrhovi, padine, korita i dolinska dna, vododerine, područje oko Deranskog jezera, područje oko Svitavskog jezera i Svitavsko jezero), koji su vrednovani za sljedeće oblike rekreacije: šetnja, brdski biciklizam, rekreacijski biciklizam, promatranje ptica i krajolika te kajaking i kanuing. Stupanj pogodnosti reljefa za navedene vidove rekreacije određen je na temelju fizičke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti. U postupku vrednovanja primijenjena je metoda relativnog vrednovanja reljefa. Provedeno vrednovanje ukazalo je na vrijedne i potencijalno vrijedne dijelove reljefa, ali i na one ograničavajuće element...

Na osnovu prethodno provedene geomorfološke analize prostora otoka Ugljana izvršeno je geoekološko vrednovanje otoka Ugljana s aspekta njegove turističke i rekreacijske valorizacije. Vrednovanje je provedeno u smislu fizičke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti pojedinih dijelova otoka za potrebe odabranih oblika rekreacije i turističkih aktivnosti (kupanje, sunčanje, šetnja, škraping). Korištena je metoda relativnog vrednovanja kojom je prostor vrednovan u okviru četiri morfografske kategorije: padine, vrhovi, dolinska dna i korita te obale. Dobiveni rezultati pokazali su problem nedostupnosti kao glavni ograničavajući faktor turističke valorizacije pojedinih dijelova otoka Ugljana. Prisutnost ovog ograničenja u turističkom korištenju prostora osobito je istaknut na strmijoj jugozapadnoj fasadi otoka (udaljenost, nepostojanje ili manjak uređenih staza i pristaništa). U skladu s tim, predloženo je nekoliko prijedloga kao mogućih rješenja tog prisutnog problema (uređivanje ...

Rava, otok zadarskog arhipelaga, nalazi se unutar mezogeomorfoloske regije Otocje SZ Dalmacije kao dio makrogeomorfoloske regije SZ Dalmacija s arhipelagom. Daljnjom podjelom ovaj prostor dio je subgeomorfoloske regije Dugi otok s isko-sestrunjskim arhipelagom unutar koje otoci Iž i Rava cine posebnu mikrogeomorfolosku regiju. Otok Rava ima dinarski pravac pružanja SZ – JI, karakteristican za dalmatinski tip obale. Ovaj tip obale definiran je nizovima međusobno usporednih otoka ciji je nastanak posljedica transgresije mora u postpleistocenu kada je i Rava Iskim kanalom odijeljena od otoka Iža, a Ravskim kanalom od Dugog otoka. Kanalske udubine su sinklinalni dijelovi bora. U geotektonskom pogledu Rava pripada dinarskom orogenu (zona Vanjskih dinarida). Litostratigrafski otok Rava je građen od pretežno neuslojenih dolomita. U strukturnom smislu dio je ravnokotarskog sinklinorija. U radu je provedena analiza hipsometrijskih odnosa, analiza nagiba padina i analiza vertikalne rasclanjen...

Ugljan is an island in the Northwestern Dalmatia (Croatia) and belongs to the Zadar archipelago. This island stretches in an almost regular dinaric direction (NW-SE) ; in this area, Dalmatian type of coast is the most prominent in Adriatic. The basic geomorphological features of the island are represented by a relatively large concordance of the orography with the general geological structures, as well as by the predominance of karst relief on the carbonate lithological base. In terms of geotectonics, Ugljan belongs to the Ravni kotari synclinorium with features disrupted with reversed faults and the formations of shaly structures in the neotectonic stage on the island. The similarity exists between the morphostructural features and the interdependence of the morphogenetic development of Ugljan and the neighbouring land. Today’s relief is mostly a consequence of the sea transgression which occured during the Upper Pleistocene and Holocene.

U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i drustvenih karakteri­stika dalmatinskog podrucja s ugroženoscu otvorenog prostora požarom. Istra­ živanje je provedeno na podrucju dalmatinskih PU (PU Zadarska, PUSiben sko-Kninska, PU Splitsko- Dalmatinska, PU Dubrovacko-neretvanska) u dese togodisnjem razdoblju 1998–2008. U međusobnu vezu dovedeni su služ­beni statis ticki podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de ­ mografskim stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su velik utjecaj klimatskih cimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obal­nog i otocnog prostora na ucestalost požara i velicinu opožarenih povrsina. Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (. 22 °C) i vrlo kisovitim zimama (1400 mm) sto u kombinaciji s dominantnim vjetrovima ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na sirenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom cine primorske sume i mediteransko b...

This paper deals with the problems of the south-Croatian ports Metkovic and Ploce. These ports developed for the needs of their hinterland - Bosnia and Herzegovina, but eventually they became important for a part of the Middle and Eastern Europe, because in this area there is the road corridor Vc that passes through Neretva and Bosna valley to Panonian Plain. These ports had excellent results until 1990 when new states were created, among which were Croatia and Bosnia and Herzegovina. During the war, transport reached its lowest poing and it still hasn't been revived. The major problem is that Croatia and Bosnia and Herzegovina still haven't regulated their mutual legal agreements about using the ports. Another problem is that the situation in this area is still relatively unstable. When these problems are solved these ports will restore their functions and become inportant not only for Bosnia and Herzegovina, but also for a part of the Middle and Eastern Europe.

Svrha ovog rada je ukazati na procese koji su doveli do jacanja poljoprivredne proizvodnje u delti Neretve. Procesi melioracije i isusivanja mocvarnih podrucja stvorili su od delte Neretve jedno od najvažnijih poljoprivrednih podrucja Hrvatske.

Department of Geography on the University of Zadar in conjunction with Croatian Geographical society – Zadar is engaging geography students and geography teachers in different activities with the aim of enhancing the level of geographical literacy. Among numerous activities such as field trips, lectures, seminars, workshops, for the purpose of this paper one will be analyzed. It is entitled Small Geographers, monthly workshops for primary school pupils in Zadar County. Workshops are organized in the Main city library and its branches and/or in primary schools so more children can participate. All those who register online can participate. Geography teachers and students voluntary prepare diverse workshops. So far workshops were dealing with different topic and motive-related content such as how to recycle and why, what is the shape of the Earth, karst modelling, water pollution, mapmaking, etc. Each topic is related to everyday life and includes active learning by doing.

The paper deals with the problems and possibilities of tourist valorization of the Neretva Delta. This area is an underdeveloped agricultural part of Croatia that needs new branches of economy especially after the downfall of agriculture that had occured in the last decade. The natural beauties and the proximity of the developed tourist areas (Dubrovnik, Korcula, Makarska) make possible developing of the inicial tourism in form of excursions. The natural swamps that are full of wildlife and the various types of wading birds are preserved as the ornithological refuges. The delta also offers developing of the stationary tourism particularly at the mouth of the river Neretva (where the sediments of ooze with the healing properties exist) but also in Ploce and Bacina. The tourist development has been considered during the last few decades and the various studies were made. And now the economic necessity is pushing towards their implementing.

Geoekolosko vrednovanje reljefa otoka Ugljana i Pasmana s aspekta njegove turisticke valorizacije provedeno je na temelju prethodno napravljene geomorfoloske analize reljefa otoka. Vrednovanje je provedeno za potrebe turisticke valorizacije otocnog prostora, u smislu njegove fizicke pogodnosti, estetske vrijednosti i dostupnosti. Primjenjena je metoda relativnog vrednovanja reljefa, kojom je vrednovan reljef u okviru cetiri morfografske kategorije: padine, vrhovi, dolinska dna i korita te obale. Prema ovoj metodi, kao glavni ogranicavajuci faktor turisticke valorizacije pojedinih dijelova otoka Ugljana i Pasmana, javio se problem nedostupnosti, osobito na strmijim jugozapadnim fasadama otoka (udaljenost, nepostojanje ili manjak uređenih staza i pristanista). U skladu s tim, dato je nekoliko prijedloga kao mogucih rjesenja tog prisutnog problema (uređivanje staza, informiranje turista o mogucim individualnim ili grupnim setnjama (biciklizam, prikupljanje ljekovitog i aromaticnog bilj...

Otok Hvar jedan je od najvećih hrvatskih otoka. Pripada srednjodalmatinskim otocima te se pruža u pravcu I-Z, što je posljedica promjene u miocenskoj neotektonskog etapi. Prirodno-geografske značajke otoka Hvara odraz su geografskog smještaja i položaja otoka, njegove veličine i prostornog obuhvata, glavnih geoloških i geomorfoloških značajki, morfografskih i morfometrijskih obilježja te osnovnih klimatsko-vegetacijskih, hidrogeografskih i pedogeografskih značajki. U radu je dan prikaz međuovisnosti prirodno-geografskih značajki otoka Hvara. Prikazani podaci dobiveni su terenskim istraživanjem, analitičko-sintetičkom obradom izvorne statističke i kartografske građe, izradom geološke karte i profila reljefa u GIS okružju, izradom dijagrama vezanih uz klimatske značajke te manjim dijelom analizom postojeće literature i karata. Cilj rada je, na temelju dosadašnjih parcijalnih rezultata istraživanja, utvrditi uzročno-posljedičnu povezanost prirodno-geografske osnove istraživanog prostor...

SAŽETAK: U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i društvenih karakteri-stika dalmatinskog područja s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Istra-živanje je provedeno na području dalmatinskih PU (PU Zadarska, PU Ši ben sko-Kninska, PU Splitsko-Dalmatinska, PU Dubrovačko-neretvanska) u dese togodišnjem razdoblju 1998-2008. U međusobnu vezu dovedeni su služ-beni statis tički podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de-mografskim stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su velik utjecaj klimatskih čimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obal-nog i otočnog prostora na učestalost požara i veličinu opožarenih površina. Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (≥ 22 °C) i vrlo kišovitim zimama (1400 mm) što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom čine primorske šume i mediter...