Abena Busia
Sex or gender | Pɔge |
---|---|
Country of citizenship | Ghana |
Date of birth | 28 Kyɛpire 1953 |
Place of birth | Ghana |
Father | Kofi Abrefa Busia |
Sibling | Akosua Busia |
Spouse | John Singleton |
Languages spoken, written or signed | English |
Occupation | writer, author, poet, women's rights activist, diplomat |
Employer | Rutgers University, University of Ghana |
Educated at | St Anne's College, St Antony's College |
Personal pronoun | L484 |
Abena Pokua Adompim Busia (ba dɔge o la a yuoni 1953 poɔ) o e la Ghana gansɛgerɛ a maŋ sɛge yelwiiri, pɔgeba yɛlɛ, univenity karema kyɛ la e neɛ naŋ maŋ are gɔbenneti gbɛbɔgereŋ a tona toma. O e a Kofi Abrefa Busia naŋ da waa a gɔbenneti gbaŋbire kaŋa pɔgeyaa kyɛ la e a deɛdeɛnɛ ŋa, Akosua Busia yɔɔ. Busia e la a univeniti karema kpoŋ kyaare ne yelkaama naasaale poɔ kyɛ la zanna pɔge yɛlɛ a Rutgers univerniti poɔ.[1][2][3][4] O e la neɛ naŋ are a Ghana gɔbenneti gbɛbɔgreŋ a Brazil poɔ,[5][6] ba da ere o la a yuoni 2017 poɔ, ka a tenne pie ne ayi na zaa a South America sage o.[7]
Baabo ne gane zannoo[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Ba dɔge la Busia Accra poɔ, Ghana, a Yenfri naa yiri Wencgu a Brong - Ahafo Irigyin naŋ be Ghana poɔ,ka o e Kofi Abrefa Busia pɔgeyaa, naŋ da e Ghana nenkpoŋ kaŋa kyɛ la e naa a Morkor Busia. O bibiiloŋ saga zaa be la Ghana poɔ ne Netherlands ne Mexico kyɛ paa wuo gaa Oxford, be ka o yideme zeŋ.[8]
Busia nyɛ la B.A digeerii naasaale zannoo ne yelkaama a Anne's soŋ kɔlaagyi, Oxford a yuoni 1976 a lɛ nyɛ D. Phil social anthropology a Anne's soŋ kolaagyi a yuoni 1984 poɔ. O e la karema a Ruskin kolaagyi, a Labour relations kolaagyi naŋ e a Oxford uivɛniti lambɔre kaŋa, kyɛ la e karema naŋ maŋ gɛrɛ a Program African e Afro-American zannoo a Yale univɛniti poɔ. O meŋ la nyɛ la post-doctoral tuuroŋ a lanne Andrew Mellon Tuuroŋ a Naasaale zannoo zie a Bryn Mawr Kolaagyi ne American saakonnoo tuuroŋ sakuuri a Center naŋ e Afro- American zannoo, UCLA[9]
Toma[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Busia da e la neɛ naŋ kaara pɔgeba sɛgere a African yelnyɔgeraa ( naŋ e a yuoni 2002 ne 2008 gbakyaga naŋ published a gama anaare a Women Writing African Series ), kyɛ la e naasaale karema kpoŋ a Rutgers univɛniti kyɛ la e a dakoŋi zu soba ko a pɔgeba zannoo.[7]
O meŋ la wuli sakuɛ gyamaa yoɛ naŋ yire, a mine la; Yale ne a univɛni Ghana.[10]
O da la e la nenkpoŋ ko a kpaaroŋ na ba naŋ boɔlɔ Worldwide African Diaspora ne a African Literature Association, kyɛ pampana a paa e a nenkpoŋ ko AWDF-USA, naŋ e a pan- African fundation naŋ sonno a pɔgeba toma kpaaroŋ a African poɔ.[7][11]
Sɛgere[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Busia published la a tendaazaa a kyaane a nensogelo pɔgeba yɛlɛ, nenpɔgere yɛlɛ, ne wagere na a nenpɔge naŋ baare yɛlɛ zannoo. O poɔ la gane dakumo mine poɔ maale yɛlɛ te seŋ ; Theorizing Black Feminisms: The Visionary Pragmatism of Black Women (1993) ne Beyond Survival: African Literature and the Search for New Life (1999). A paa la poɔ o naŋ e neɛ naŋ sɛge a gama ayi kyaare ne yelwiiri, ka a na la: Testimonies of Exile (1990) ne Traces of Life (2008). O toma mine la neɛ naŋ kaara yelkaama yɛlɛ a African poɔ (ed. Margaret Busby, 1992).[8]
Ghanaian arekoobo[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
A yuoni 2017, a Ghana yidandɔɔ Nana Akuffo-Addo da boɔle la Abena Busia ka o e neɛ naŋ na are gɔbenneti gbɛbɔgereŋ a Brazil. O da paale a noba pie ne bayi na poɔ ba naŋ da ere ka ba are ko a a Ghana gɔbenneti a tendaazaa.[5]
Nyɔvore yɛlɛ mine[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
Yelwiiri
Testimonies of Exile — yelwiiraa na e Akosua Busia sɛgebo (Africa World Press, 1990; ISBN 978-0865431614)
Traces of a Life: A Collection of Elegies and Praise Poems (Ayebia Clarke Publishing, 2008; ISBN 978-0955507977)
O naŋ e Yele Maale Maala[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
- Theorizing Black Feminisms: The Visionary Pragmatism of Black Women, co-editor with Stanlie M. James (Routledge, 1993; ISBN 978-0415073370)
- Beyond Survival: African Literature and the Search for New Life, co-editor with Kofi Anyidoho and Anne Adams (Africa World Press, 1999; ISBN 978-0865437098)
- Women Writing Africa: West Africa and Sahel (2005)
Kyɔɔtaare ne baamo[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
A kyuore ata a yuoni 2011 poɔ, naŋ da e yuomo kɔɔ a International Women's bebiri a AWDF da yeli ka Abena Busia poɔ la a noba lezaa ayi ne pie poɔnaŋ e pɔgeba naŋ taa zageroŋ ko a African pɔgeba naŋ e noba naŋ pugerɔ o naŋ e a kyuuri ayɔɔbo a National Theatre a Accra poɔ.[3][12]
O e la a neɛ na kaŋa naŋ so a Busia fundation international kyɛ la e a koŋe zu soba naŋ ba gɔbenneti yelnyɔgeraa naŋ maale ka o maŋ teɛre a Ghana gbabiri kaŋa ba naŋ da boɔlɔ Kofi Abrefa Busia,[13] a yuomo lezaa yi maaloo kuu naŋ e nengyamaa teɛroŋ naŋ yɛle yɛlɛ a bebie lezare ne anii daare a August kyuu poɔ a yuoni 2018 a Accra International Conference Centre.[14]
Meŋ la nyɛ[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
- Kofi Abrefa Busia
- Akosua Busia
- List of Ghanaian writers
Sommo Yizie[maaleŋ | Maale eŋ yizie]
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-1
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-2
- ↑ 3.0 3.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-Celebrating-3
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-4
- ↑ 5.0 5.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-:11july-5
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-akufoaddo-6
- ↑ 7.0 7.1 7.2 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-WLP-7
- ↑ 8.0 8.1 https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-DofA-8
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-9
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-10
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-11
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-12
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-13
- ↑ https://en.wikipedia.org/wiki/Abena_Busia#cite_note-14