Legwana

Fu Wikipedia
De printervriendelijke versie wordt niet langer ondersteund en kan weergavefouten bevatten. Werk uw browserbladwijzers bij en gebruik de gewone afdrukfunctie van de browser.
Wan grun legwana

Den legwana (Iguanidae) e ben wan meti. A hurubi a lagadisi orde. A e kon ini 35 sortu nanga 8 eslaktu. Fu wan owrur inideli e ben a siki ini den plus fu 500 sortu. Legwana kan nanga si startu langar leki wan meter e sey, ma a pasa sortu blifi pasa pikinr nanga leki opo den tru lagadisi (Lacertidae). Som sortu ben fu 100 % vegetarisi do den nyunr meti nowe opo prey onti. Ala sortu kon alawan fu ini Amerka, nanga uben fu den sortu u a eslaktu Brachylophus, dy opo den Fiji-watrabigi e libin ben.

Taksonomi

A inideli fu den legwana ben ala langar ten a kenki ondro-efi. Tu 1989 o ben a famili wan saamrapseli fu sortu nanga eslaktu nanga 5 ondrofamili; Tropidurinae, Sceloporinae, Iguaninae, Basiliscinae nanga Anolinae. Wan nomru fu eslaktu o gwe sowa nanga o abi no ondrofamili. Bakaten o sey den sortu trawan inideli nanga o ben da erfu ondrofamili. Disi ten e sey ala disi ondrofamili sowa leki aparta famili si, dorosey a famili Iguanidae ma pasa guru e sey nowe legwana nen. Disi famili ben;

  • Famili Corytophanidae (9 sortu)

Den sortu u disi famili e abi wan kankan opo a kopi, oftoten nanga wan kankan opo a baka. Ondro trawan den vasiliski nanga helmulegwana horobi disi guru.

  • Famili Crotaphytidae (10 sortu)

Disi famili e ben u tu eslaktu; Crotaphytus, den borkilegwana, nanga Gambelia, den lesi-asilegwana.

  • Famili Hoplocercidae (11 sortu)

Disi pikin famili e ben u tri eslaktu, som sortu e ben neti-aktifi.

  • Famili Iguanidae (Legwana, sowa 35 sortu)

Den 'tru' legwana nanga a alawan guru dy disi ten no leki famili legwana e sey si. Som nonir sortu e ben;

  • Grun legwana (Iguana iguana) - nanga 2 meter a gransu sortu
  • Borkilegwana (Crotaphytus)
  • Selegwana (Amblyrhynchus cristatus)
  • Blaka legwana (Ctenosaura similis)
  • Famili Leiocephalidae (Maskradulegwana, 28 sortu)

Disi famili e sey ok tu a Tropidurinae e seti. Pasa sortu e abi asteki nanga feli tekni, fruwondrunen opo a kopi, taki a nen maskradulegwana gi, no tu konfusi nanga den Madagaskarlegwana.

  • Famili Leiosauridae (29 sortu)

Den sortu e abi wan redi stompu kopi nanga no kankan nanga e sey okwe tu a Polychrotinae nen.

  • Famili Liolaemidae (Aldotilegwana, sowe 175 sortu)

Disi famili e sey okwe tu a famili Tropidurinae nen. Den aldotilegwana blifi pikin nanga e kon fu ini Ondro-Amerka. A e libi somten 5000 meter bofo senivo, a rekori fu ala sneki nanga lagadisi.

  • Famili Opluridae (Madagaskarlegwana, 7 sortu)

Den Opluridae sey Madagaskarlegwana nen wili a solo opo Madagaskar nanga a Komori fukon. Den sortu e sey no so gran nanga blifi ondro den 40 sentimeter.

  • Famili Phrynosomatidae (Stekilegwana, sowe 125 sortu)

Disi famili fu stekilegwana o sey Sceloporidae nen naga den sortu u disi famili e abi wan drongo bodibu, bi som sortu sel tu in a ekstremi leki den sortu u a eslaktu Phrynosoma, disi e ben gur noni leki todolagadisi. Den 15 sortu ben sowe 23 cm langa nanga e abi wan bu dy du denki a den todo. Stekilegwana e abi, leki a nen a taki, steki, pe-ondro wan kankan fu ekstra gran puntu a a baka fu a kopi. A e abi wan omasyinli formu fu difensi: a lati a brudumasi ini den brudutitey ini si ay opogo tu den brudutitey springi nanga wan stralu fu brudu u gwe, somten we 1 meter langa. A lagadisi ondrofindi no skadi, a ben sel siri efektifi preymeti tu skriki.

  • Famili Polychrotidae (Anolisi, sowe 375 sortu)

Den anolisi liki pasa opo trusnidi lagadisi leki den tru lagadisi, ma e abi wan nonimeki ufowbari nekiflapu. Disi ben granr leki bi den tru legwana nanga pasaten felikelori. Man masyin a bi den baltsi. A famili Leiosauridae e sey somten leki ondrofamili fu a Polychrotidae si.

  • Famili Tropiduridae (Kilistartulegwana, sowe 100 sortu)

A kilistartulegwana e ben pikin legwan, likin opo den tru lagadisi. Som nonir sortu e ben;

  • Grun syartustartulegwana (Stenocercus imitator)
  • Makastartubonlegwana (Uracentron azureum)


Wikimedaglia
Wikimedaglia
Disi e ben wan sten den flosi grati