Glavna stranica

Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

459.544 članka na srpskohrvatskom

O projektu Wikipedija je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu na više od 300 jezika koji razvijaju dobrovoljci. Članke na njoj može mijenjati svatko s pristupom internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica. Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, a izdanje na srpskohrvatskom jeziku 16. 1. 2002. U ovom trenutku Wikipedia ima 63.034.832 članka, od kojih je 459.544 na srpskohrvatskom. Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom 213.956 korisnika izradilo račun, a od toga je 190 aktivno. Dobrodošle su rasprave o sadržini članaka na odgovarajućim stranicama za razgovor. One služe razmjeni mišljenja i ukazivanju na greške da bi se postojeći članci poboljšali i upotpunili.

Istaknuti članak Logo turnira EHF Euro 2024. bilo je šesnaesto izdanje Europskog prvenstva u rukometu koje se od 10. do 28. siječnja 2024. godine održalo u Njemačkoj. Bio je to prvi put da je Njemačka, višestruki domaćin Svjetskih prvenstava, bila domaćin Europskog prvenstva. Na turniru su sudjelovale ukupno 24 reprezentacije, a igralo se u šest dvorana u šest različitih gradova. Polufinalne i finalne utakmice igrale su se u Kölnu. Turnir je otvoren na Merkur Spiel-Areni u Düsseldorfu, zapravo nogometnom stadionu koji je za dvije utakmice prvog dana turnira prenamijenjen u rukometni teren; cilj je bio oboriti svjetski rekord najvećeg broja gledatelja na jednoj rukometnoj utakmici, što je i ostvareno jer je na utakmici bilo 53,586 gledatelja. Branitelj naslova bila je Švedska, koja je dvije godine ranije u finalu pobijedila Španjolsku, koja je na ovom turniru ispala već u prvom krugu i tako ostvarila svoj najlošiji plasman u historiji (13. mjesto). Švedska je na ovom turniru završila na trećem mjestu - osvojivši tako svoju prvu broncu u historiji Europskih prvenstava - nakon pobjede nad domaćinom Njemačkom. Francuska je po četvrti put postala prvak nakon što je pobijedila Dansku u produžecima (33:31), u utakmici koja je bila repriza finala iz 2014. godine, kada je Francuska također slavila. Bilo je to, za obje reprezentacije, prvo finale u 10 godina, a Francuska je zadržala svoj niz od četiri pobjede u četiri finala. (Cijeli članak...) Recentni istaknuti članci: Stalker · "Smells Like Teen Spirit" · Pier Paolo Pasolini Arhiva · Više izabranih članaka... Na današnji dan 1681. – U Madridu umro Pedro Calderón de la Barca, španjolski dramatičar i jedna od ključnih figura barokne književnosti. 1865. – Rodio se Pieter Zeeman, nizozemski fizičar i nobelovac, zaslužan za otkriće cijepanja spektralnih linija u magnetskom polju, što će u njegovu čast biti nazvano Zeemanov efekt. 1944. – Nijemci započeli desant na bosanskohercegovački grad Drvar s ciljem ubijanja partizanskog vođe Josipa Broza Tita. Tito je preživio napad, a ovaj dan se u SFR Jugoslaviji slavio kao Dan mladosti, odnosno Titov rođendan. 1965. – Muhammad Ali porazio je, u njihovom drugom međusobnom meču, dotadašnjeg prvaka u teškoj kategoriji Sonnyja Listona i tako se okrunio naslovom svjetskog boksačkog prvaka u teškoj kategoriji. 1977. – Premijerno prikazan film Ratovi zvijezda (poster na slici), prvi dio originalne trilogije Georgea Lucasa koji će, uz još šest kasnije izdanih filma iz glavnog kontinuiteta, postati jedan od najpopularnijih i najuspješnijih serijala u historiji filma. Ostali događaji: 24.5. • 25.5. • 26.5.

Vijesti Nemo 23. 5. – Opća skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se 11.7. proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine. 19. 5. – U iranskom Varzakanu došlo je do pada helikoptera u kojem je poginulo osam osoba, među kojima je bio iranski predsjednik Ibrahim Raisi, ali i drugi visoki dužnosnici. 15. 5. – Nakon sastanka u mjestu Handlová, slovački premijer Robert Fico ustrijeljen je u područje prsa i trbuha, nakon čega je u teškom stanju hitno prevezen u bolnicu i operiran. Ozljede su kasnije opisane kao teške, ali je Ficovo stanje stabilno. 13. 5. – Unatoč velikim prosvjedima, gruzijski parlament donio je kontroverzni zakon o "stranom utjecaju" na civilno društvo. 12. 5. – Švicarski predstavnik Nemo (na slici) pobijedio na Pjesmi Eurovizije 2024. s pjesmom "The Code". Drugo mjesto zauzela je Hrvatska i tako ostvarila svoj najbolji plasman u historiji, dok je treće mjesto zauzela Ukrajina. 10. 5. – Niz solarnih oluja utječe na zemlju, stvarajući aurore koje se vide dalje od polova nego inače. 8. 5. – oporbena stranka VMRO-DPMNE pobjeđuje na parlamentarnim izborima u Sjevernoj Makedoniji, a njezina kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova izabrana je za predsjednicu Republike. 6. 5. – Mahamat Idriss Déby ponovno je izabran za predsjednika Republike Čad. 5. 5. – José Raúl Mulino novi je predsjednik Paname. Europski glavni gradovi kulture za 2024. godinu su: Bad Ischl, Bodø i Tartu. (godišnji događaj) Arhiva · Uredi Novosti na Wikipediji 21. 3. do 31. 5. 2024. – po četvrti puta se organizira kampanja i natjecanje Wikimedia CEE Spring. 1. 11. do 30. 11. 2023. – održalo se treće izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije. 1. 9. do 30. 9. 2023. – po drugi puta se održao uređivački maraton u pisanju i proširivanju članaka o LGBT+ temama Wiki voli EuroPride. 1. 4. do 21. 6. 2023. – po treći puta se organizirala kampanja i natjecanje Wikimedia CEE Spring. 1. 2. do 31. 3. 2023. – održalo se globalno takmičenje u pisanju i proširivanju članaka o temama Feminizma i folklora. 15. 1. do 5. 2. 2023. – držala se globalna kampanja #1Lib1Ref fokusirana na obogaćivanje Wikipedijskih članaka pouzdanim izvorima. Uredi

Slika sedmice Slika nedjelje Japan, 1935: jedan dostavljač soba rezanaca.

Sadržaj Prirodne i matematičke nauke: astronomija i astrofizika – biologija – geologija – geografija – ekologija – informatika – matematika – medicina – statistika – fizika – hemija Društvene nauke: antropologija – arheologija – bibliotekarstvo – demografija – istorija – vojne nauke – jezik i lingvistika – kognitivna nauka – muzikologija – obrazovanje – pedagogija – psihologija – sociologija – filozofija – defektologija Politika, pravo i društvo: država – društvo – ekonomija – javni poslovi – mediji – političke nauke – pravo – preduzeća – prirodno okruženje – slobodni softver – trgovina – urbanizam Religija i mitologija: ateizam – kršćanstvo – islam – judaizam – misticizam – mitologija – religija – teologija – agnosticizam – rimski pape Liste: biografije – godišnji kalendar – dnevni kalendar – internetski domeni – države – narodi – kategorije – ljudi – kalendari – liste – članci koje svaka Wikipedia treba imati Primenjene nauke i tehnike: alat – avijacija – arhitektura – poljoprivreda – komunikacija – energetika – elektronika – industrija – informatika – internet – inženjerstvo – javni poslovi – medicina – slobodni softver – softver – tehnologija – telekomunikacije – transport Životna svakodnevica i slobodno vrijeme: enigmatika – zabava – zdravlje – internet – kuhinja – seksualnost – rekreacija – sport – praznici – turizam – hobi Umjetnost i kultura: arhitektura – dizajn – književnost – kultura – mediji – muzika – narodne izreke – ples – teatar – skulptura – slikarstvo – umjetnost – film – grafika – poezija Uredi

Srodni projekti Wikipedijom rukovodi Fondacija Wikimedia, nekomercijalna organizacija koja upravlja i mnogim drugim projektima: W(j)ečnik Rječnik i tezarus Wikiknjige Udžbenici i knjige u javnom vlasništvu Wikicitat Zbirka citata Wikiteka Slobodna biblioteka Wikivrste Popis vrsta Wikivijesti Slobodni izvor vijesti Ostava Multimedijalno skladište Meta-Wiki Koordinacija Wikimedijinih projekata