Crnogorski jezik – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
AcaBot (razgovor | doprinosi)
Botovi
129.827 izmena
m standardizacija šablona za citate
 
(Nije prikazano 7 međuverzija 4 korisnika)
Red 32: Red 32:
U internetskom prometu, ima i ćirilice i latinice. Sajt [[Vlada Crne Gore|Vlade Crne Gore]] je i na ćirilici i latinici.
U internetskom prometu, ima i ćirilice i latinice. Sajt [[Vlada Crne Gore|Vlade Crne Gore]] je i na ćirilici i latinici.


U crnogorski pravopis uvedena su 2009. godine dva nova slova, ''ś'' i ''ź'' koja bi zamjenila ''sj'' i ''zj'', pa abeceda i azbuka izledaju ovako:
Uz pomoć hrvatskih lingvista<ref name="DJ2023">{{cite web|last=Jović |first=Dejan |date=2023-05-04 |title=Crna Gora od raspada Jugoslavije do pada Mila Đukanovića |url=https://www.vijesti.me/kolumne/655104/crna-gora-od-raspada-jugoslavije-do-pada-mila-djukanovica-da-li-je-nesto-moglo-drugacije |publisher=''[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]'' |deadurl=no |location=Podgorica |issn=1450-6181 |accessdate=2023-05-06}}</ref> u crnogorski pravopis uvedena su 2009. godine dva nova slova, ''ś'' i ''ź'' koja bi zamjenila ''sj'' i ''zj'', pa abeceda i azbuka izledaju ovako:


{| class="wikitable" style="text-align: center;"
{| class="wikitable" style="text-align: center;"
Red 188: Red 188:
* U nekim govorima se koristi meko ''ś'', meko ''ź'' i meko ''з'': ''зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati, bronзin'', ''śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, śekirati, Śata'' (nadimak), ''źevati, źenica, iźutra, iźede, źapiti, iźelica, koźetina, Źaga'' (nadimak).
* U nekim govorima se koristi meko ''ś'', meko ''ź'' i meko ''з'': ''зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati, bronзin'', ''śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, śekirati, Śata'' (nadimak), ''źevati, źenica, iźutra, iźede, źapiti, iźelica, koźetina, Źaga'' (nadimak).


[[Danska|Danski]] [[slavistika|slavist]] Per Jacobsen kaže {{citat|iznenađuje upravo tvrdnja da su '''ś''' i '''ź''' posebni crnogorski [[fonem]]i kad se zna da su prisutni u velikom dijelu [[Istočna Hercegovina|istočnohercegovačkih]] govora (...). Ne radi se o posebnim fonemima "crnogorskog jezika", već predstavljaju zajedničku glasovnu crtu istočnohercegovačkih govora kojima pripada i polovina govornog područja Crne Gore. A pored toga jasno je da '''ś''' i '''ź''' nisu funkcionalne jedinice, nego kombinatorske varijante fonema '''s''' odnosno '''z''' jer se pojavljuju samo u vezi sa fonemima /'''j'''/, /'''lj'''/ i /'''nj'''/.<ref>{{cite book|last=Jakobsen |first=Per |editor1-last=Ostojić |editor1-first=Branislav |title=Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |page=30 |chapter=O strukturno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} </small>.</ref>|iz zbornika ''Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija''}}
[[Danska|Danski]] [[slavistika|slavist]] Per Jacobsen kaže {{izdvojeni citat|iznenađuje upravo tvrdnja da su '''ś''' i '''ź''' posebni crnogorski [[fonem]]i kad se zna da su prisutni u velikom dijelu [[Istočna Hercegovina|istočnohercegovačkih]] govora (...). Ne radi se o posebnim fonemima "crnogorskog jezika", već predstavljaju zajedničku glasovnu crtu istočnohercegovačkih govora kojima pripada i polovina govornog područja Crne Gore. A pored toga jasno je da '''ś''' i '''ź''' nisu funkcionalne jedinice, nego kombinatorske varijante fonema '''s''' odnosno '''z''' jer se pojavljuju samo u vezi sa fonemima /'''j'''/, /'''lj'''/ i /'''nj'''/.<ref>{{cite book|last=Jakobsen |first=Per |editor1-last=Ostojić |editor1-first=Branislav |title=Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija |publisher=Crnogorska akademija nauka i umjetnosti |page=30 |chapter=O strukturno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika |location=Podgorica |year=2008 |isbn=978-86-7215-207-4}} </small>.</ref>|iz zbornika ''Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija''}}


== Kodifikacija ==
== Kodifikacija ==
Red 195: Red 195:
Članovi su ''Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika'': književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u [[Nikšić]]u), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik Mirko Kovač, književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik [[Čedo Vuković]], književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. [[Milenko A. Perović|Milenko Perović]] (Filozofski fakultet u [[Novi Sad|Novom Sadu]]), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u [[Podgorica|Podgorici]]) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću)
Članovi su ''Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika'': književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u [[Nikšić]]u), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik Mirko Kovač, književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik [[Čedo Vuković]], književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. [[Milenko A. Perović|Milenko Perović]] (Filozofski fakultet u [[Novi Sad|Novom Sadu]]), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u [[Podgorica|Podgorici]]) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću)


Montenegristica [[Rajka Glušica]] upozorava na [[Nacionalizam|nacionalističko]] pozicioniranje Vlade Crne Gore i podupiranje onih lingvista koji zastupaju crnogorski nacionalizam: {{citat|Lingvisti bi kao predstavnici nauke morali ukazivati na zastranjenost politike na jezičkom planu nastale zbog nacionalističkih ciljeva i na posljedice koje ta politika ima u obrazovanju i kulturi. Međutim, da to nije nimalo laka pozicija svjedoči i podatak da oni koji to čine u Crnoj Gori, a i u drugim sredinama, proglašavaju se državnim neprijateljima i izdajnicima nacionalnih interesa.<ref>{{cite journal |author=Glušica, Rajka |title=O nacionalizmu u jeziku |journal=Riječ |volume=5 |page=189 |year=2011 |issn=0354-6039 |url=http://www.ff.ac.me/dokumenta2/RIJEC%205%20prelom%2019%204.pdf |archivedate=2012-07-12 |deadurl=yes |archiveurl=https://www.webcitation.org/696SjZkEv?url=http://www.snjezana-kordic.de/Glusica_Rijec.PDF |accessdate=3. 2. 2017}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107225459/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=5290253 |date=2016-01-07 }}.</ref>|iz crnogorskog filološkog časopisa ''Riječ''}}
Montenegristica [[Rajka Glušica]] upozorava na [[Nacionalizam|nacionalističko]] pozicioniranje Vlade Crne Gore i podupiranje onih lingvista koji zastupaju crnogorski nacionalizam: {{izdvojeni citat|Lingvisti bi kao predstavnici nauke morali ukazivati na zastranjenost politike na jezičkom planu nastale zbog nacionalističkih ciljeva i na posljedice koje ta politika ima u obrazovanju i kulturi. Međutim, da to nije nimalo laka pozicija svjedoči i podatak da oni koji to čine u Crnoj Gori, a i u drugim sredinama, proglašavaju se državnim neprijateljima i izdajnicima nacionalnih interesa.<ref>{{cite journal |author=Glušica, Rajka |title=O nacionalizmu u jeziku |journal=Riječ |volume=5 |page=189 |year=2011 |issn=0354-6039 |url=http://www.ff.ac.me/dokumenta2/RIJEC%205%20prelom%2019%204.pdf |archivedate=2012-07-12 |deadurl=yes |archiveurl=https://www.webcitation.org/696SjZkEv?url=http://www.snjezana-kordic.de/Glusica_Rijec.PDF |accessdate=3. 2. 2017}} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160107225459/http://vbcg.vbcg.me/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=5290253 |date=2016-01-07 }}.</ref>|iz crnogorskog filološkog časopisa ''Riječ''}}


== Kronologija službenog imenovanja jezika ==
== Kronologija službenog imenovanja jezika ==
Red 212: Red 212:
== Izjašnjavanje stanovništva Crne Gore o jeziku ==
== Izjašnjavanje stanovništva Crne Gore o jeziku ==
Prilikom popisa 2011. stanovništvo se prema jeziku očitovalo ovako:
Prilikom popisa 2011. stanovništvo se prema jeziku očitovalo ovako:
* Crnogorski: 229.251 (''37%'')
* crnogorski: 229.251 (''37%'')
* [[Srpski jezik|Srpski]]: 265.895 (''40.38%'')
* [[Srpski jezik|srpski]]: 265.895 (''40.38%'')
* [[Bosanski jezik|Bosanski]]: 33.077 (''5,33%'')
* [[Bosanski jezik|bosanski]]: 33.077 (''5,33%'')
* [[Albanski jezik|Albanski]]: 32.671 (''5.27%'')
* [[Albanski jezik|albanski]]: 32.671 (''5.27%'')
* [[Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski]]: 12.559 (''2.03%'')
* [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: 12.559 (''2.03%'')
* [[Romski jezik|Romski]]: 5.169 (''0.83%'')
* [[Romski jezik|romski]]: 5.169 (''0.83%'')
* [[Bošnjački jezik|Bošnjački]]: 3.662 (''0.59%'')
* [[Bošnjački jezik|bošnjački]]: 3.662 (''0.59%'')
* [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: 2.791 (''0.45%'')
* [[Hrvatski jezik|hrvatski]]: 2.791 (''0.45%'')


== Vidi još ==
== Vidi još ==
Red 246: Red 246:


== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
* {{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/286931 |title=Vernakulari država i diskursi nacija: rasprava povodom knjige Rajke Glušice Crnogorski jezik i nacionalizam |journal=[[Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme]] |volume=5 |issue=2 |author1=Milorad Pupovac | publisher=[[Srpsko narodno vijeće]] & [[Arhiv Srba u Hrvatskoj]] |format= |pages=175-221 |date=2022 |access-date=}}
* {{cite journal|url=https://hrcak.srce.hr/286931 |title=Vernakulari država i diskursi nacija: rasprava povodom knjige Rajke Glušice Crnogorski jezik i nacionalizam |journal=[[Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme]] |volume=5 |issue=2 |first=Milorad |last=Pupovac |author-link=Milorad Pupovac |publisher=[[Srpsko narodno vijeće]] & [[Arhiv Srba u Hrvatskoj]] |format= |pages=175-221 |date=2022 |access-date=}}


{{Commonscat|Montenegrin language}}
{{Commonscat|Montenegrin language}}

Aktualna verzija na datum 18 septembar 2023 u 10:57

Crnogorski
Države Crna Gora
 Srbija (Vojvodina)
RegijeJugoistočna Evropa ili Zapadni Balkan
Broj govornikaoko 229.251 ljudi; oko 37% stanovnika Crne Gore (2011)
Jezična porodicaIndoevropski
Službeni status
Službeni Crna Gora
Regulatordržave
Jezični kodovi
ISO 639-1–
ISO 639-2cnr[1]
ISO 639-3cnr
srpskohrvatske standardne varijante, dijalekti i govori
policentrični srpskohrvatski standardni jezik
usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti
srpska varijanta · hrvatska varijanta ·
bosanska varijanta · crnogorska varijanta
štokavski (ekavski · ijekavski · ikavski)
kajkavski (ekavski · ikavski)
čakavski (ikavski · ekavski · ijekavski)
torlački (ekavski · našinski)
užički · romanosrpski · bunjevački
gradišćanskohrvatski · moliškoslavenski
slavenosrpski
Područje na kojem se govori crnogorska varijanta srpskohrvatskog jezika

Crnogorski, naziv za standardnu varijantu srpskohrvatskoga jezika[2][3] koja se uglavnom koristi u Crnoj Gori.

Pisma

[uredi | uredi kod]

U Crnoj Gori Ustavom je definisana ravnopravna upotreba ćirilice i latinice. Tri dnevne novine, Pobjeda, Dnevne novine i Vijesti, tiskaju se na latinici, a Dan na ćirilici. Jedina dva politička nedeljnika, Monitor i Revija D, štampaju se na latinici.

Nacionalna televizija, Javni servis Televizija Crne Gore, sve tekstualne segmente programa (logo, reklame, najave) ispisuje na latinici, kao i gotovo sve druge veće i lokalne TV stanice (TV IN, TV Atlas, TV MBC, TV Montena, TV Vijesti, itd.)[4].

U internetskom prometu, ima i ćirilice i latinice. Sajt Vlade Crne Gore je i na ćirilici i latinici.

Uz pomoć hrvatskih lingvista[5] u crnogorski pravopis uvedena su 2009. godine dva nova slova, ś i ź koja bi zamjenila sj i zj, pa abeceda i azbuka izledaju ovako:

latinični slovored
latinica A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź
ćirilica А Б Ц Ч Ћ Д Џ Ђ Е Ф Г Х И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С Ш С́ Т У В З Ж З́
ćirilični slovored
ćirilica А Б В Г Д Ђ Е Ж З З́ И Ј К Л Љ М Н Њ О П Р С С́ Т Ћ У Ф Х Ц Ч Џ Ш
latinica A B V G D Đ E Ž Z Ź I J K L Lj M N Nj O P R S Ś T Ć U F H C Č Dž Š

Ni Skupština Crne Gore, državna institucija koja je nove digrafe uvela u službenu upotrebu i većinom bila jedina koja ih je koristila, od rane 2017. godine više ih ne koristi u svojim dokumentima. Prema saznanjima novinara Duška Vukovića, ova slova u neslužbenoj upotrebi uopšte nisu zaživjela.[6]

Posebnosti crnogorske varijante

[uredi | uredi kod]

Glavne posebnosti crnogorske varijante su:

  • Jotovanje d i j daje i đevojka, niđe, poneđeljak, ovđe, đed.
  • Analogija postoji i kod c i j koji se spajaju u ć: ćepanica, šćeti, ćelokupni.
  • Ima primjera hiperijekavice: nijesam, tijeh, ovijeh, ovijema, tijema.
  • Umjesto lokativa koristi se ponekad akuzativ: Živi u grad, Ćera đecu po ulicu, Voda u krš.
  • Lične zamjenice ja, ti, sebe u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu ponekad imaju nastavak e: Daj mene tu knjigu ili Tebe ću vrnuti oni dug.
  • U nekim govorima se koristi meko ś, meko ź i meko з: зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati, bronзin, śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, śekirati, Śata (nadimak), źevati, źenica, iźutra, iźede, źapiti, iźelica, koźetina, Źaga (nadimak).

Danski slavist Per Jacobsen kaže

iznenađuje upravo tvrdnja da su ś i ź posebni crnogorski fonemi kad se zna da su prisutni u velikom dijelu istočnohercegovačkih govora (...). Ne radi se o posebnim fonemima "crnogorskog jezika", već predstavljaju zajedničku glasovnu crtu istočnohercegovačkih govora kojima pripada i polovina govornog područja Crne Gore. A pored toga jasno je da ś i ź nisu funkcionalne jedinice, nego kombinatorske varijante fonema s odnosno z jer se pojavljuju samo u vezi sa fonemima /j/, /lj/ i /nj/.[7]

– iz zbornika Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija

Kodifikacija

[uredi | uredi kod]

Vlada Crne Gore osnovala je u siječnju 2008. godine Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika u cilju izrade crnogorskog pravopisa, gramatike i rječnika. Ovi dokumenti će, poslije verificiranja, postati sastavni dio prosvjetnog programa u Crnoj Gori.

Članovi su Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika: književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u Nikšiću), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik Mirko Kovač, književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik Čedo Vuković, književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. Milenko Perović (Filozofski fakultet u Novom Sadu), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u Podgorici) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću)

Montenegristica Rajka Glušica upozorava na nacionalističko pozicioniranje Vlade Crne Gore i podupiranje onih lingvista koji zastupaju crnogorski nacionalizam:

Lingvisti bi kao predstavnici nauke morali ukazivati na zastranjenost politike na jezičkom planu nastale zbog nacionalističkih ciljeva i na posljedice koje ta politika ima u obrazovanju i kulturi. Međutim, da to nije nimalo laka pozicija svjedoči i podatak da oni koji to čine u Crnoj Gori, a i u drugim sredinama, proglašavaju se državnim neprijateljima i izdajnicima nacionalnih interesa.[8]

– iz crnogorskog filološkog časopisa Riječ

Kronologija službenog imenovanja jezika

[uredi | uredi kod]

Kroz 20. stoljeće postojalo je ukupno pet crnogorskih ustava. Ustavom iz 1992. prvi je put u povijesti uveden srpski jezik ijekavskoga izgovora. Crna Gora tada je bila postala članicom SRJ.

Ustav Knjaževine Crne Gore iz 1905. uopće ne normira koji je jezik službeni. No, u crnogorskom Zakonu o narodnijem školama od 1907. (prerađen 1911. godine) piše u članku 1. sljedeće: "Zadatak je narodnijema školama,da vaspitavaju djecu u narodnom i religijskom duhu i da ih spremaju za građanski život a naročito da šire prosvjetu i sprsku pismenost u narodu", te da se pohađa srpska škola a predmeti su srpski jezik i povijest.

U Ustavu Narodne Republike Crne Gore iz 1946. ne imenuje se službeni jezik, no u njegovom članku 113. navodi se kako se "sudski postupak vodi na srpskom jeziku".

Novosadski dogovor od 10. prosinca 1954. precizirao je u članku 1. sljedeće: "Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim". Ovaj je zaključak dostavljen i Skupštini NR Crne Gore.

Crnogorski ustavi iz 1963. i 1974. spominju da je u Socijalističkoj Republici Crnoj Gori srpskohrvatski službeni jezik.

Vlada Crne Gore 2003. u školske je programe uvela maternji jezik koji se definira kao "crnogorski, srpski, bošnjački odnosno hrvatski jezik". Od školske 2011/12. je dogovorom vlasti i opozicije odlučeno da naziv nastavnog programa bude crnogorski - srpski, bosanski i hrvatski jezik.

Izjašnjavanje stanovništva Crne Gore o jeziku

[uredi | uredi kod]

Prilikom popisa 2011. stanovništvo se prema jeziku očitovalo ovako:

Vidi još

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ ISO 639-2 Registration Authority
  2. ↑ Kordić, Snježana (2008). „Crnogorska standardna varijanta policentričnog standardnog jezika”. u: Ostojić, Branislav. Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija: radovi sa međunarodnog naučnog skupa, Podgorica 24.-25.5.2007. Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. str. 35–47. ISBN 978-86-7215-207-4. OCLC 318462699. SSRN 3434494. CROSBI 430408. S2CID 232539465. Arhivirano iz originala na datum 2012-08-04. Pristupljeno 5. 9. 2021. 
  3. ↑ Bunčić, Daniel (2008). „Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards” [(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskog standarda]. u: Kempgen, Sebastian, ur. (njemački). Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008. Welt der Slaven. München: Otto Sagner. str. 93. OCLC 238795822. 
  4. ↑ Javni servis Televizija Crne Gore
  5. ↑ Jović, Dejan (2023-05-04). „Crna Gora od raspada Jugoslavije do pada Mila Đukanovića”. Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. Pristupljeno 2023-05-06. 
  6. ↑ Šćepanović, Lela (2. februara 2017). „Crnogorski se govori i bez ś”. Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 29. oktobra 2022. »Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji.« 
  7. ↑ Jakobsen, Per (2008). „O strukturno-lingvističkim konstantama srpskohrvatskog jezika”. u: Ostojić, Branislav. Jezička situacija u Crnoj Gori – norma i standardizacija. Podgorica: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti. str. 30. ISBN 978-86-7215-207-4.  .
  8. ↑ Glušica, Rajka (2011). „O nacionalizmu u jeziku”. Riječ 5: 189. ISSN 0354-6039. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-12. Pristupljeno 3. 2. 2017.  Arhivirano 2016-01-07 na Wayback Machine-u.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Crnogorski_jezik&oldid=41560546