Bodø
Bodø
| |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 67°17′N 14°23′E / 67.283°N 14.383°E | |||
| Država |  Norveška
| ||
| osnovan | 1838. | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Odd Emil Ingebrigtsen (Høyre) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 1.392 km² | ||
| Stanovništvo (2024) | |||
| - Grad | ▲ 53.712[1] | ||
| - Gustoća | 40,3/km² | ||
| Službene stranice Zvanična stranica grada | |||
| Karta | |||
  Bodø | |||
Bodø je grad u sjevernoj Norveškoj, administrativni centar za općinu Bodø i središte okruga Nordland.
Historija
Dobre i stabilne mogućnosti ribolova u Saltstraumenu učinile su ovo područje naseljenim prije otprilike 10.000 godina. Uklesane stijene i naselja na tom području treća su najstarija u zemlji, a datiraju još iz kamenog doba. Posebno poznati je petroglif u Våganu koji prikazuje losa i simbolizira obilje divljih životinja, a datiran je u 6. milenijum pne. Muzički instrument Brummeren star je gotovo 5.000 godina i procjenjuje se da je najstariji muzički instrument u Norveškoj. Regija Bodø je bila mala ruralna četvrt dugim stoljećima, ali ono što će kasnije postati grad postalo je prva poštanska stanica u Sjevernoj Norveškoj 1663. godine.
Bodø je početkom 18. vijeka bio pod Kraljevinom Danskom. Razmatralo je se da li bi bilo prikladno osnovati novi trgovački grad za sve ribare sjeverne Norveške, tako da sva riba ne mora prolaziti kroz Bergen, koji je imao komercijalni monopol nad ribom sa Lofota. U prijedlogu je se raspravljalo o tri alternativne lokacije, što je izazvalo oštre proteste stanovnika Bergena. To su bili Vågan, Brønnøy i Hundholmen, gdje je potonje bilo ime mjesta koje je sada središte Bodøa. Bodø (ili Hundholmen) je odabran 1813. s razlogom da je lociran centralnije od Brønnøya a da je pristup šumi ovdje bio lakši nego u Våganu. Jens Rathke (1769-1855) može se smatrati važnim doprinositeljem stvaranja grada Bodøa. Napoleonski ratovi i prelazak Kraljevine Norveške iz Danske u Švedsku odgodili su osnivanje grada. Godine 1814. biskup Mathias Bonsach (1754-1828) podržao je prijedlog izgradnje trgovačke postaje za sjeverne zemlje. Taj prijedlog je izazvao velike proteste Bergena, te je Storting je glasovao o tom pitanju 1816. Pedeset zastupnika glasovalo je za novi grad, a šest protiv prijedloga za utemeljenje Bodøa, koje će kralj konačno odobriti 20. maja 1816. Selo Bodø je dobilo status općine 1816. i ubrzo nakon toga – u 1818. – je postalo poznato po aferi Bodø, to jest o krijumčarenju od strane britanskih trgovaca koji su kasnije dobili kompenzaciju od Norveške. Grad Bodø je osnovan kao općina 1. januara 1838..[α 1] 1. januara 1938. dio susjedne općine Bodin sa 559 stanovnika je prebačen u grad Bodø, te će 1. januara 1959. drugi dio Bodina od 1.303 stanovnika biti prebačen u Bodø.
Veći dio grada Bodø uništen je u napadu Luftwaffea 27. maja 1940. Od 6.000 žitelja, 3.500 je izgubilo svoje domove u napadu, poginulo je petnaest ljudi, tj. dva britanska i trinaest norveških vojnika. Zbog velike nestašice stambenog prostora, švedska vlada je pomogla izgradnju 107 stanova u zimu 1941. godine. Te kuće su izgrađene jedna do druge malo izvan grada. To malo područje, danas u srcu Bodøa, još se zove Svenskebyen („švedski grad”). Grad je naknadno obnovljen nakon rata. Obnova je se završila 1959. godine dovršetkom nove gradske vijećnice. Njemački brodovi oko Bodøa napadnuti su u oktobru 1943. tijekom operacije Leader.
Poslije rata, Bodø je dobio poseban položaj u Hladnome ratu između Zapadne Europe i Sjedinjenih Država (Zapadni blok) protiv Sovjetskog Saveza (Istočni blok). Vojna zračna luka Bodø bila je dio obrambene strategije NATOa. Glavna zračna luka u Bodøu trebala je imati ulogu prednje zračne luke u mogućem uzvratnom napadu na Sovjetski Savez. U razdoblju od 1950. do 1955. izgrađena je zračna baza u kojoj je bilo sjedište Luftkommando Nord-Norge. Borbeni zrakoplovi iz Bodøa trebali su, između ostalih, napasti i otvoriti sovjetsku protuzračnu obranu u mogućem ratu, kako bi američki strateški bombarderi svojim nuklearnim oružjem pregazili sovjetsku protuzračnu obranu. Tijekom 1960-ih došlo je do mnogih općinskih spajanja diljem Norveške. Dana 1. januara 1968., grad Bodø sa 14.252 stanovnika je spojen s općinom Bodin (populacija: 13.323) i time je stvorena mnogo veća općina Bodø. Dana 1. januara 1984. su pripojena Bodøu područja Tårnvika i Øygården (populacija: 22), sjeveroistočno od sela Kjerringøy u općini Sørfold. Od 1958. do 1974. u Bodøu su građene instalacije za smještaj najvišeg vojnog vodstva regije. U Reitanu, izvan Bodøa, podignut jedan objekt na planini i 1963. je se na to mjesto preselio vrhovni zapovjednik Sjeverne Norveške. Mornaričko zapovjedništvo Sjeverne Norveške također je bilo smješteno u okrugu. Zračna luka Bodø je došla u središte svjetske pozornosti nakon afere U2, kada je američki špijunski zrakoplov U-2 na putu iz Pakistana za Bodø oboren 1. maja 1960. iznad Sovjetskog Saveza, a tadašnji čelnik Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov zaprijetio je bombardirati Bodø.
1. januara 2005. cijela općina Skjerstad pripojena je općini Bodø.
Toponim
Općina je dobila ime po staroj farmi Bodøgård (staronordijski: Boðvin), budući da je grad izgrađen na njenom tlu. Prvi dio pretpostavlja se da je boði što znači «potopljena stijena» ili «škrnica», a zadnji dio je vin što znači «livada» ili «pašnjak», a možda je pogrešno tumačenje riječi øy što znači «otok», pisano prema danskim oblikom sa slovom ø.[2]
Pravilan izgovor imena je [ˈbûːdøː] što bi se pojednostavljeno čitalo [bod] jer je zadnji samoglasnik ø nijem, odnosno čita se kao [ɯ] u drugim jezicima, na primjer u rječima kapı (tr.), tsugi 次 (jap.), turn (eng.).
Na lulejskolaponskom jezik naziv mjesta je Bådåddjo.
Kultura
Grad je proglašen Europskom prijestolnicom kulture za 2024. zajedno sa estonskim gradom Tartuom i gornjoaustrijskim gradićem Bad Ischlom.
Muzički događaji
Najveći je glazbeni festival sjeverne Norveške je Nordland Musikkfestuke, međunarodni festival orgulja u Bodøu koji se organizira svake godine od 2002. u suradnji s velikom zajednicom duhovne muzike oko katedrale u Bodøu. Inače Bodø ima nekoliko orkestara i zborova. Fridthjov Anderssen (1876-1937) je se istaknuo u Bodøu kao orguljaš, dirigent i skladatelj.
Bodø je bio dom nekih od prvih jazz orkestara Sjeverne Norveške u razdoblju između dva svjetska rata. U 1950-ima je osnovan Bodø Jazz Club i time je započeo najpopularniji muzički razvoj.
Klima
| Klimatološki medijani za Bodø Airport 1991-2020 (11 m, oborinski dani 1961-90, ekstremi 1953-2022, sunčani sati 1991-2005) | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Mjesec | jan-sij | feb-velj | mar-ožu | apr-tra | maj-svi | jun-lip | jul-srp | aug-kol | sep-ruj | okt-lis | nov-stu | dec-pro | godina |
| Apsolutni maksimum (°C) | 11,8 | 9,6 | 11,8 | 18,2 | 24,5 | 29,9 | 30,7 | 28,2 | 24,3 | 18,8 | 16,2 | 10,1 | 30,7 |
| Srednji maksimum (°C) | 1,3 | 1,1 | 2,2 | 6,2 | 10,5 | 13,8 | 17 | 16,3 | 13 | 7,9 | 4,9 | 2,7 | 8,1 |
| Srednja dnevna (°C) | −0,5 | −1 | 0,2 | 3,4 | 7,3 | 10,8 | 13,6 | 13,2 | 10,1 | 5,6 | 2,6 | 0,8 | 5,5 |
| Srednji minimum (°C) | −2,9 | −3,3 | −2,4 | 1,3 | 4,9 | 8,2 | 11 | 10,6 | 8 | 3,9 | 0,9 | −1,4 | 3,2 |
| Apsolutni minimum (°C) | −17,1 | −18,5 | −15,6 | −10,3 | −3,9 | −1,2 | 2,8 | 1,7 | −2,8 | −8,2 | −12 | −16,7 | −18,5 |
| Precipitacija (mm) | 103 | 78 | 81 | 71 | 64 | 65 | 65 | 84 | 128 | 138 | 116 | 119 | 1112 |
| Broj sunčanih sati | 8,1 | 46,6 | 106,1 | 179,7 | 210,3 | 219,6 | 192,7 | 151,7 | 120,8 | 69,8 | 20,1 | 0 | 13255 |
| Izvor: Norveški meteorološki institut[3][α 2] | |||||||||||||
Sport
Grad je poznat po nogometnom klubu Bodø/Glimt, osnovanom 1916. godine, pobjedniku dva norveška prvenstva (2020, 2021), dva norveška kupa (1975, 1993). Klub je se pokazao dobrim rezultatima u europskim međunarodnim natjecanjima pri kraju 2010-ih i početkom 2020-ih.
Poznate osobe
- Morten Abel (r. 1962), muzičar;
- Caroline Ailin (r. 1989), pjevačica i autorica pjesama;
- Marianne Dahlmo (r. 1965), skijašica;
- Harald Berg (r. 1941), fudbaler
- Endre Lund Eriksen (r. 1977), književnik;
- Håkon Evjenth (1894–1951), književnik;
- Tore Gjelsvik (1916–2006), geolog, polarni istraživač, odigrao bitnu ulogu u norveškom otporu nacizmu;
- Jens Petter Hauge (r. 1999), fudbaler;
- Jan Gunnar Hoff (r. 1958), muzičar;
- Mini Jakobsen (r. 1965), fudbaler;
- Johannes J. Johannessen (1872–1915), mornar, dobitnik Medalje časti za hrabrost;
- Paul Steenstrup Koht (1844–1892), pedagog i političar;
- Anders Konradsen (r. 1990), fudbaler;
- Susanne Lundeng (r. 1969), muzičarka;
- Adelsteen Normann (1848–1918), slikar;
- Sigmund Olaf Plytt Mowinckel (1884–1965), teolog i učenjak;
- Alexander Tettey (r. 1986), fudbaler;
- Rasmus Theisen (1837–1908), političar;
- Morten Thoresen (r. 1997), hrvač grčko-rimskim stilom;
- Asbjørn Toms (1915–1990), glumac, režiser i pisac;
Povezano
Spoljašne veze
Bilješke
- ↑ Vidi zakon formannskapsdistriktima.
- ↑ The Norwegian Meteorological Institute: Meteorologisk institutt, Henrik Mohns Plass 1, Oslo.
Izvori
- ↑ „Population and population changes, by region, contents and year”. Statistisk sentralbyrå (SSB). Pristupljeno 23. 3. 2024.
- ↑ Rygh, Oluf (1905). Norske gaardnavne: Nordlands amt, Kristiania, Norge: W. C. Fabritius & sønners bogtrikkeri. p. 199.
- ↑ „EKlima”. Arhivirano iz originala na datum 28 January 2021. Pristupljeno 30 January 2021.
