Bad Ischl – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjena
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
 
(Nije prikazano 15 međuverzija istog korisnika)
Red 3: Red 3:
| ime_genitiv =
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| izvorno_ime =
| slika_panorama =Ischl_from_the_Katrin.JPG
| slika_panorama = BadIschlBlickvomSiriuskogl.JPG
| veličina_slike =280px
| veličina_slike =280px
| opis_slike=Pogled na grad sa planine Katrin
| opis_slike=Pogled na Bad Ischl
| slika_zastava=
| slika_zastava=
| slika_zastava_veličina=
| slika_zastava_veličina=
Red 35: Red 35:


| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| titula_vođe=[[gradonačelnik]]
| ime_vođe = Ines Schiller ([[Socijaldemokratska partija Austrije|SPÖ]])
| ime_vođe =Hannes Heide


| površina_bilješke =
| površina_bilješke =
Red 42: Red 42:
| površina_vode =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža =163.055 [[km²]]<ref name=mam/>
| površina_uža = 163.055 [[km²]]<ref name=mam/>
| površina_šira =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1_ime =
Red 57: Red 57:
| stanovništvo =
| stanovništvo =
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_gustoća=
| stanovništvo_uže =14.228<ref name="Stat2023">{{cite web | url =https://www.statistik.at/fileadmin/pages/453/RegUnitsPopulation.ods | title =Population on 1 January 2023 – Municipalities | accessdate = 5. 1. 2024 | language= | publisher=Statistics Austria}}</ref>
| stanovništvo_uže =13,823<ref name=mam/>
| stanovništvo_uže_gustoća =84.8 stan./[[km²]]<ref name=mam/>
| stanovništvo_uže_gustoća =84.8 stan./[[km²]]<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/austria-oberosterreich.php | title =Austria: Oberösterreich | accessdate = 5. 2. 2016 | language=engleski | publisher=City population}}</ref>
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_šire_gustoća =
Red 73: Red 73:
| bilješke =
| bilješke =
}}
}}
'''Bad Ischl''' ([[IPA]]: baːt ˈɪʃl̩) je [[grad]] u centru [[Austrija|Austrije]] od 14.228 stanovnika.<ref name="Stat2023"/>

'''Bad Ischl''' čita se ''Bad Išl'' je [[grad]] u centru [[Austrija|Austrije]] od 13,823 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web
| url =http://www.citypopulation.de/php/austria-oberosterreich.php
| title =Austria: Oberösterreich
| accessdate = 05. 02. 2016.
| language=engleski
| publisher=City population}}</ref>


Bad Ischl [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Gmunden (okrug)|Okrug Gmunden]].<ref name=aaa/>
Bad Ischl [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Gmunden (okrug)|Okrug Gmunden]].<ref name=aaa/>
Ischl je najvažnije nalazište [[sol]]i u Austriji, koje pokriva 27% potreba zemlje, uz to je grad poznat kao [[banja|termalno lječilište]] (Bad), koje godišnje posjeti 430,000 [[turizam|turista]].
Ischl je najvažnije nalazište [[sol]]i u Austriji, koje pokriva 27% potreba zemlje, uz to je grad poznat kao [[banja|termalno lječilište]] (Bad), koje godišnje posjeti 430,000 [[turizam|turista]].


Gradić je u doba [[Habsburg|Habzburgovaca]] bilo često odredište carske porodice.
==Geografske karakteristike==


==Geografske karakteristike==
Bad Ischl leži u srcu [[Salzkammergut]]a u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]] na [[ušće|ušću]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]]
Bad Ischl leži u srcu [[Salzkammergut]]a u [[Gornja Austrija|Gornjoj Austriji]] na [[ušće|ušću]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]]
Ischl u [[Traun (Dunav)|Traun]].<ref name=aaa/>
Ischl u [[Traun (Dunav)|Traun]].<ref name=aaa/>


==Historija==
== Historija ==
Pretpostavlja se da je područje Bad Ischla bilo naseljeno već u [[Halštatska kultura|halštatskom]] i [[Latenska kultura|latenskom]] razdoblju. Oko [[15. pne.]] mjesto je postalo dio [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].
Mjesto je prvi put dokumentirano [[1442]]. kao [[trgovina|trgovački]] centar [[sol]]ju.<ref name=aaa/> Ischl je [[1466]]. dobio status [[trgovište|trgovišta]], Prvi [[rudnik]] soli otvoren je [[1563]]. a nakon tog [[1571]]. i [[solana]].


Mjesto je prvi put dokumentirano [[1442]]. kao [[trgovina|trgovački]] centar [[sol]]ju.<ref name=aaa/> Ischl je [[1466]]. dobio status [[trgovište|trgovišta]]. Prvi [[rudnik]] soli otvoren je [[1563.]] a, nakon toga, [[1571.]] i [[solana]]. Godine [[1419.]] nadvojvoda [[Albrecht II. Habsburški|Albrecht V.]] osnovao je lokalno sjedište solne komore (''Salzkammer'') u dvorcu Wildenstein, a Ischl je [[1466.]] godine dobio privilegije trgovačkog grada od strane cara [[Friedrich III., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrika III]]. Prvi rudnik soli otvoren je [[1563.]] godine, a [[1571.]] godine i bazen za isparavanje soli.
Bad Ischl je svoj pravi procvat doživio u razdoblju [[bidermajer]]a, kad je postao ljetna rezidencija [[car]]a [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|Franje Josipa I.]] ([[1854]]-[[1914]]) nakon što su negdje oko [[1823]]. izgrađene [[spa|terme]] kod [[Termalni izvor|termalnog izvora]] [[slana voda|slane vode]].<ref name=aaa/>


U tom razdoblju podignute su brojne građevine kojima se grad i danas diči [[Franz Lehár|Leharov]] [[teatar]] ([[1827]], danas [[kino]]), kavana ([[1829]]-[[1831]]), [[Car]]ska [[Vila (građevina)|vila]] sa perivojem (obnovljena [[1853]]), kasno[[klasicizam|klasicistčka]] Gradska vijećnica, Pošta ([[1893]]), Terapijski centar izgrađen između [[1873]]-[[1875]]. (obnovljen nakon [[požar]]a [[1965]]-[[1966]]), i kompletno renoviran od [[1998]]-[[1999]]. u kojemu je danas [[kongres]]ni i i [[teatar|teatarski]] centar i [[Bolnica]] ([[1908]]-[[1910]]).<ref name=aaa/>
Ischl je svoj pravi procvat doživio u razdoblju [[bidermajer]]a, kad je postao ljetna rezidencija [[car]]a [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|Franje Josipa I.]] (1854-1914) nakon što su negdje oko [[1823.]] izgrađene [[Terme|toplice]] kod [[Termalni izvor|termalnog izvora]] [[slana voda|slane vode]].<ref name=aaa/> Kada je se [[rasol]] počeo koristiti u medicinske svrhe početkom [[19. vijek|19. stoljeća]], Ischl je postao lječilište u modi sa uglednim gostima poput princa [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa von Metternicha]] i nadvojvode [[Franjo Karlo Austrijski|Franje Karla]]. Hotel Post je otvoren [[1828.]] godine i bio je prvi u cijelom [[Salzkammergut]]u. U tom razdoblju podignute su brojne građevine kojima se grad i danas diči: [[Franz Lehár|Leharov]] [[teatar]] (1827, danas [[kino]]), kavana (1829-1831), [[car]]ska [[Vila (građevina)|vila]] sa perivojem (obnovljena [[1853]]), kasno[[klasicizam|klasicistčka]] Gradska vijećnica, Pošta (1893), terapijski centar (izgrađen između 1873-1875, obnovljen nakon [[požar]]a 1965-1966), i kompletno renoviran od 1998-1999. u kojemu je danas [[kongres]]ni i i [[teatar|teatarski]] centar i [[bolnica]] (1908-1910).<ref name=aaa/>


[[Datoteka:Karte_von_Ischl_MK_1888.png|thumb|left|250px|Historijska karta Bada Ischla iz 1888.]]
Tokom [[19. vijek]]a Bad Ischl bio je [[muzika|muzički]] i [[teatar|teatarski]] centar u kom su boravile i nastupale brojne zvijezde onoga doba od [[Johannes Brahms|J. Brahmsa]], [[Johann Strauss mlađi|Straussa mlađeg]], [[Anton Bruckner|A. Brucknera]],
Godine [[1854.]] careva majka, nadvojvotkinja [[Sofija, bavarska princeza|Sofija]] (1805-1872), je poklonila „[[Kaiservilla|Carsku vilu]]” (''Kaiservilla'') [[Franjo Josip I od Austro-Ugarske|Franji Josipu]] i [[Elizabeta od Bavarske (carica)|Elizabeti]] kao vjenčani dar. Vila je postala ljetna rezidencija carske porodice. Franz Joseph ju je opisao kao „Raj na zemlji”.
[[Alexander Girardi|A. Girardia]] do [[Emmerich Kálmán|E. Kálmána]].<ref name=aaa/>


Tokom [[19. vijek]]a Bad Ischl bio je [[muzika|muzički]] i [[teatar|teatarski]] centar u kom su boravile i nastupale brojne zvijezde onoga doba, od [[Johannes Brahms|J. Brahmsa]], [[Johann Strauss mlađi|Straussa mlađeg]], [[Anton Bruckner|A. Brucknera]],
==Znamenitosti==
[[Alexander Girardi|A. Girardija]] do [[Emmerich Kálmán|E. Kálmána]].<ref name=aaa/>


U [[Kaiservilla|Kaiservilli]] je 28. juna [[1914.]] Franjo Josip potpisao objavu rata protiv [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]], označivši početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Sutradan je napustio Bad Ischl i više se nije vratio. Vila je još uvijek u vlasništvu obitelji Habsburg-Lorraine, iako su dijelovi rezidencije sada otvoreni za javnost.

Nakon poraza [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Bad Ischl je postao mjesto [[Izbjeglički logori u Europi nakon Drugog svjetskog rata|logora za raseljene osobe]] koje su preživjele [[holokaust]] i [[Lista nacističkih koncentracijskih logora|nacističkih koncentracijskih logora]] u [[Istočna Europa|istočnoj Europi]]. Raseljene osobe koje su boravile uglavnom su bile [[Židovi]] iz [[Poljska|Poljske]] i iz drugih susjednih zemalja. Mnogi su zatim odselile u Sjedinjene Države, u Izrael ili Kanadu. Izbjeglički logor u Badu Ischlu ostao je aktivan od [[1945.]] do [[1952.]] godine.

== Stanovništvo ==
Danas je Bad Išl grad sa oko 14.000 stanovnika. Poslednjih decenija broj gradskog stanovništva stagnira.
{| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;"
|-
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Godina
! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Stanovništvo
|-
| 1971 || 12.812
|-
| 1981 || 12.970
|-
| 1991 || 13.887
|-
| 2001 || 14.081
|-
| 2011 || 13.939
|}

== Gradonačelnici ==
Lista gradonačelnika (''Bürgermeister''):
* 1824–1834: Josef Huebmer
* 1834–1839: Ferdinand von Lidl
* 1839–1867: Wilhelm Seeauer
* 1868–1876: Johann Krupitz
* 1877–1894: Franz Koch
* 1894–1897: Georg Gschwandtner
* 1898–1905: Karl Wiesinger
* 1905–1919: Franz Leithner
* 1919–1938: Johann Voglhuber
* 1938–1939: Josef Witzlsteiner
* 1939–1942: Josef Holzberger
* 1942–1945: Hans Prischnegg
* 1945: Karl Fahrner
* 1945–1946: Fridolin Schröpfer
* 1946–1949: Josef Zeppetzauer (ÖVP)
* 1949–1953: Fridolin Schröpfer(SPÖ)
* 1953–1972: Franz Müllegger (SPÖ)
* 1972–1989: Karl Saller (SPÖ)
* 1989–1995: Georg Nitzler (SPÖ)
* 1995–2007: Helmut Haas (SPÖ)
* 2007–2019: [[Hannes Heide]] (SPÖ)
* 2020– : Ines Schiller (SPÖ)

== Administrativna struktura zajednice ==
Općinsko područje obuhvaća sljedećih 20 gradova{{efn|Broj stanovnika u zagradama na dan 1. januara 2023.}}:
* Ahorn (574)
* Bad Ischl (1934)
* Eck (138)
* Haiden (1669)
* Hinterstein (94)
* Jainzen (730)
* Kaltenbach (1481)
* Kößlbach (83)
* Kreutern (800)
* Lauffen (178)
* Lindau (308)
* Mitterweißenbach (118)
* Perneck (276)
* Ramsau (173)
* Reiterndorf (2664)
* Rettenbach (519)
* Roith (370)
* Steinbruch (478)
* Steinfeld (976)
* Sulzbach (665)
Općina se sastoji od katastarskih zajednica Ahorn, Bad Ischl, Haiden, Jainzen, Kaltenbach, Lauffen, Lindau, Perneck, Reiterndorf i Rettenbach. Općina pripada sudskom okrugu Bad Ischl.

==Znamenitosti==
Pored [[Car]]ske [[Vila (građevina)|vile]], najveće znamenitosti grada su [[parohija|parohijska]] [[crkva]] sv Nikole ([[1769]].-[[1780]]) sa [[gotika|gotičkim]] [[zvonik]]om, [[Kapela]] Kalvarija iz [[18. vijek]]a i [[hodočašće|hodočasnička]] crkva u naselju Lauffen, čiji korijeni sežu u [[15. vijek]].<ref name=aaa/>
Pored [[Car]]ske [[Vila (građevina)|vile]], najveće znamenitosti grada su [[parohija|parohijska]] [[crkva]] sv Nikole ([[1769]].-[[1780]]) sa [[gotika|gotičkim]] [[zvonik]]om, [[Kapela]] Kalvarija iz [[18. vijek]]a i [[hodočašće|hodočasnička]] crkva u naselju Lauffen, čiji korijeni sežu u [[15. vijek]].<ref name=aaa/>


Red 115: Red 183:


==Privreda==
==Privreda==
U Bad Ischlu je oko 64 % zaposlenih [[1991]]. radilo u uslužnom sektoru ([[turizam]] i [[državna uprava|administracija]].

U Bad Ischlu je oko 64% zaposlenih [[1991]]. radilo u uslužnom sektoru ([[turizam]] i [[državna uprava|administracija]].
Ostali su radili u [[industrija|industriji]] koja je proizvodila [[tuš]] kabine, [[Narodna nošnja|narodne nošnje]], [[kemikalije]] i [[lijek]]ove, a uz to i u [[rudnik]]u [[metal]]a.<ref name=aaa/>
Ostali su radili u [[industrija|industriji]] koja je proizvodila [[tuš]] kabine, [[Narodna nošnja|narodne nošnje]], [[kemikalije]] i [[lijek]]ove, a uz to i u [[rudnik]]u [[metal]]a.<ref name=aaa/>


== Pobratimski gradovi ==
== Pobratimski gradovi ==

* {{flag|Hrvatska}}, [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]]
* {{flag|Hrvatska}}, [[Opatija (Hrvatska)|Opatija]]
* {{flag|Mađarska}}, [[Getterle]]
* {{flag|Mađarska}}, [[Gödöllő]]
* {{flag|BiH}}, [[Sarajevo]]
* {{flag|BiH}}, [[Sarajevo]]


== Galerija slika ==
== Poznate osobe ==
* [[Rudolf von Alt]] (1812–1905), slikar, dugo živio u Badu Ischlu;
* [[Max Auer]] (1880–1962), muzikolog, počasni građanin Bada Ischla;
* [[Carlo Battisti (slikar)|Carlo Battisti]] (1910–1985), slikar, sahranjen u Badu Ischlu;
* [[Severin Blaß]] (1651–1705), [[Benediktinci|benediktinac]];
* [[Johannes Brahms]] (1833–1897), skladatelj, boravio i skladao u Badu Ischlu;
* [[Ferdinand Bronner]] (1867–1948), pisac i dramaturg, otac [[Arnolt Bronnen|A. Bronnena]], sahranjen u Badu Ischlu;
* [[Hans Frank (fotograf)|Hans Frank]] (1908–1987), fotograf, osnivač muzeja ''[[Marmorschlössl]]'';
* [[Jörg Haider]] (1950–2008), političar, pohađao škole u Badu Ischlu;
* [[Emmerich Kálmán]] (1882–1953), skladatelj, dugo boravio u Badu Ischlu;
* [[Franz Lehár]] (1870–1948), skladatelj, počasni građanin Bada Ischla;
* [[Theodor Leschetizky]] (1830–1915), skladatelj, dugo boravio u Badu Ischlu;
* [[Wilhelm Miklas]] (1872–1956), političar, počasni građanin Bada Ischla;
* [[Johann Nestroy]] (1801–1862), dramaturg, dugo boravio u Badu Ischlu;
* [[Leo Perutz]] (1882–1957), književnik, sahranjen u Badu Ischlu;
* [[Wolfram von Richthofen]] (1895–1945), general [[Luftwaffe]]a za vrijeme nacizma, urmo u Badu Ischlu;
* Carica [[Elizabeta od Bavarske (carica)|Elizabeta od Bavarske]] „Sisi” (1837-1898), boravila u Badu Ischlu, gdje je sa [[Franjo Josip|Franjom Josipom]] posjedovala ljetnikovac (''Kaiservilla Bad Ischl'');
* [[Adalbert Stifter]] (1805–1868), pisac, njegova novela „Der Waldsteig” (1844/1850) je smještena u Badu Ischlu;
* [[Johann Strauss mlađi|Johann Strauß ml]]. (1825–1899), boravio i posjedovao vilu u Badu Ischlu;
* [[Oscar Straus|Oscar Strauß]] (1870–1954), skladatelj, umro u Badu Ischlu;
* [[Walter Turza]] (1890–1961), SS-ovac, sahranjen u Badu Ischlu;
* [[Max Waldstein]] (1836–1919), književnik, počasni građanin Bada Ischla;
* [[Franz Xaver Weidinger]] (1890–1972), slikar, sahranjen u Badu Ischlu;
* [[Franz Witek]] (r. 1946), filolog;


== Galerija slika ==
<gallery>
<gallery>
Ischl_from_the_Katrin.JPG|Pogled na grad sa planine Katrin
BadIschlKaiservilla1.jpg|<center>[[Car]]ska [[vila]]
Bad_Ischl_and_Traun_River.jpg|Rijeka Traun u gradu
Kongress und Theaterhaus Bad Ischl DSC 3295w.jpg|<center>[[Teatar]]
Schröpferplatz_5,_Bad_Ischl.jpg|Schröpferplatz
Bad Ischl Sophies Esplanade 10062005 01.jpg|<center>Sofijina promenada
BadIschlKaiservilla1.jpg|[[Kaiservilla]]
Kaiservilla_vorderansicht.jpg|Kaiservilla
Kaiservilla_Bad_Ischl.JPG|Kaiservilla
Kongress und Theaterhaus Bad Ischl DSC 3295w.jpg|[[Teatar]]
Bad Ischl Sophies Esplanade 10062005 01.jpg|Sofijina promenada
Bad Ischl - Trinkhalle.JPG|<center>Gradska kavana
Bad Ischl - Trinkhalle.JPG|<center>Gradska kavana
Bad Ischl Stefan Meyer-Haus.jpg|Stefan Meyer-Haus
Hotel zur Post, Bad Ischl, 2023.jpg|Hotel zur Post
Ischl_1855.JPG|Ischl 1855. godine
</gallery>
</gallery>

== Bilješke ==
{{notelist}}


== Izvori ==
== Izvori ==
{{reflist}}
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Bad Ischl}}
{{commonscat|Bad Ischl}}
* [http://www.bad-ischl.ooe.gv.at/system/web/default.aspx ''Službene stranice grada Bad Ischla''] {{de icon}}
* [http://www.bad-ischl.ooe.gv.at/system/web/default.aspx ''Službene stranice grada Bad Ischla''] {{de icon}}

{{Evropski gradovi kulture}}

[[Kategorija:Gradovi i naselja Gornje Austrije]]
[[Kategorija:Gradovi i naselja Gornje Austrije]]
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]

Aktualna verzija na datum 19 maj 2024 u 01:31

Bad Ischl
Pogled na Bad Ischl
Pogled na Bad Ischl
Pogled na Bad Ischl
Grb
Grb
Koordinate: 47°43′N 13°38′E / 47.717°N 13.633°E / 47.717; 13.633
Država  Austrija
Savezna zemlja Gornja Austrija
Okrug (bezirk) Gmunden
Vlast
 - gradonačelnik Ines Schiller (SPÖ)
Površina
 - Urbano područje 163.055 km²[1]
Visina 469[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 14.228[3]
 - Urbana gustoća 84.8 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 4820
Pozivni broj 06132
Službene stranice
www.badischl
Karta
Bad Ischl na mapi Austrije
Bad Ischl
Bad Ischl

Bad Ischl (IPA: baːt ˈɪʃl̩) je grad u centru Austrije od 14.228 stanovnika.[3]

Bad Ischl administrativno podpada pod Okrug Gmunden.[2] Ischl je najvažnije nalazište soli u Austriji, koje pokriva 27% potreba zemlje, uz to je grad poznat kao termalno lječilište (Bad), koje godišnje posjeti 430,000 turista.

Gradić je u doba Habzburgovaca bilo često odredište carske porodice.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Bad Ischl leži u srcu Salzkammerguta u Gornjoj Austriji na ušću rijeke Ischl u Traun.[2]

Historija

[uredi | uredi kod]

Pretpostavlja se da je područje Bad Ischla bilo naseljeno već u halštatskom i latenskom razdoblju. Oko 15. pne. mjesto je postalo dio Rimskog Carstva.

Mjesto je prvi put dokumentirano 1442. kao trgovački centar solju.[2] Ischl je 1466. dobio status trgovišta. Prvi rudnik soli otvoren je 1563. a, nakon toga, 1571. i solana. Godine 1419. nadvojvoda Albrecht V. osnovao je lokalno sjedište solne komore (Salzkammer) u dvorcu Wildenstein, a Ischl je 1466. godine dobio privilegije trgovačkog grada od strane cara Fridrika III. Prvi rudnik soli otvoren je 1563. godine, a 1571. godine i bazen za isparavanje soli.

Ischl je svoj pravi procvat doživio u razdoblju bidermajera, kad je postao ljetna rezidencija cara Franje Josipa I. (1854-1914) nakon što su negdje oko 1823. izgrađene toplice kod termalnog izvora slane vode.[2] Kada je se rasol počeo koristiti u medicinske svrhe početkom 19. stoljeća, Ischl je postao lječilište u modi sa uglednim gostima poput princa Klemensa von Metternicha i nadvojvode Franje Karla. Hotel Post je otvoren 1828. godine i bio je prvi u cijelom Salzkammergutu. U tom razdoblju podignute su brojne građevine kojima se grad i danas diči: Leharov teatar (1827, danas kino), kavana (1829-1831), carska vila sa perivojem (obnovljena 1853), kasnoklasicistčka Gradska vijećnica, Pošta (1893), terapijski centar (izgrađen između 1873-1875, obnovljen nakon požara 1965-1966), i kompletno renoviran od 1998-1999. u kojemu je danas kongresni i i teatarski centar i bolnica (1908-1910).[2]

Historijska karta Bada Ischla iz 1888.

Godine 1854. careva majka, nadvojvotkinja Sofija (1805-1872), je poklonila „Carsku vilu” (Kaiservilla) Franji Josipu i Elizabeti kao vjenčani dar. Vila je postala ljetna rezidencija carske porodice. Franz Joseph ju je opisao kao „Raj na zemlji”.

Tokom 19. vijeka Bad Ischl bio je muzički i teatarski centar u kom su boravile i nastupale brojne zvijezde onoga doba, od J. Brahmsa, Straussa mlađeg, A. Brucknera, A. Girardija do E. Kálmána.[2]

U Kaiservilli je 28. juna 1914. Franjo Josip potpisao objavu rata protiv Kraljevine Srbije, označivši početak Prvog svjetskog rata. Sutradan je napustio Bad Ischl i više se nije vratio. Vila je još uvijek u vlasništvu obitelji Habsburg-Lorraine, iako su dijelovi rezidencije sada otvoreni za javnost.

Nakon poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, Bad Ischl je postao mjesto logora za raseljene osobe koje su preživjele holokaust i nacističkih koncentracijskih logora u istočnoj Europi. Raseljene osobe koje su boravile uglavnom su bile Židovi iz Poljske i iz drugih susjednih zemalja. Mnogi su zatim odselile u Sjedinjene Države, u Izrael ili Kanadu. Izbjeglički logor u Badu Ischlu ostao je aktivan od 1945. do 1952. godine.

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Danas je Bad Išl grad sa oko 14.000 stanovnika. Poslednjih decenija broj gradskog stanovništva stagnira.

Godina Stanovništvo
1971 12.812
1981 12.970
1991 13.887
2001 14.081
2011 13.939

Gradonačelnici

[uredi | uredi kod]

Lista gradonačelnika (Bürgermeister):

  • 1824–1834: Josef Huebmer
  • 1834–1839: Ferdinand von Lidl
  • 1839–1867: Wilhelm Seeauer
  • 1868–1876: Johann Krupitz
  • 1877–1894: Franz Koch
  • 1894–1897: Georg Gschwandtner
  • 1898–1905: Karl Wiesinger
  • 1905–1919: Franz Leithner
  • 1919–1938: Johann Voglhuber
  • 1938–1939: Josef Witzlsteiner
  • 1939–1942: Josef Holzberger
  • 1942–1945: Hans Prischnegg
  • 1945: Karl Fahrner
  • 1945–1946: Fridolin Schröpfer
  • 1946–1949: Josef Zeppetzauer (ÖVP)
  • 1949–1953: Fridolin Schröpfer(SPÖ)
  • 1953–1972: Franz Müllegger (SPÖ)
  • 1972–1989: Karl Saller (SPÖ)
  • 1989–1995: Georg Nitzler (SPÖ)
  • 1995–2007: Helmut Haas (SPÖ)
  • 2007–2019: Hannes Heide (SPÖ)
  • 2020– : Ines Schiller (SPÖ)

Administrativna struktura zajednice

[uredi | uredi kod]

Općinsko područje obuhvaća sljedećih 20 gradova[α 1]:

  • Ahorn (574)
  • Bad Ischl (1934)
  • Eck (138)
  • Haiden (1669)
  • Hinterstein (94)
  • Jainzen (730)
  • Kaltenbach (1481)
  • Kößlbach (83)
  • Kreutern (800)
  • Lauffen (178)
  • Lindau (308)
  • Mitterweißenbach (118)
  • Perneck (276)
  • Ramsau (173)
  • Reiterndorf (2664)
  • Rettenbach (519)
  • Roith (370)
  • Steinbruch (478)
  • Steinfeld (976)
  • Sulzbach (665)

Općina se sastoji od katastarskih zajednica Ahorn, Bad Ischl, Haiden, Jainzen, Kaltenbach, Lauffen, Lindau, Perneck, Reiterndorf i Rettenbach. Općina pripada sudskom okrugu Bad Ischl.

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Pored Carske vile, najveće znamenitosti grada su parohijska crkva sv Nikole (1769.-1780) sa gotičkim zvonikom, Kapela Kalvarija iz 18. vijeka i hodočasnička crkva u naselju Lauffen, čiji korijeni sežu u 15. vijek.[2]

Grad ima muzej Marmorschloessl, sa vozilima i avionima.[2]

U Bad Ischlu se svakog ljeta od jula do septembra održava festival operete.[2]

Pored grada leži poznato skijalište Katrinalm na planini visokoj 1,542 metara do kog vozi žičara.[2]

Privreda

[uredi | uredi kod]

U Bad Ischlu je oko 64 % zaposlenih 1991. radilo u uslužnom sektoru (turizam i administracija. Ostali su radili u industriji koja je proizvodila tuš kabine, narodne nošnje, kemikalije i lijekove, a uz to i u rudniku metala.[2]

Pobratimski gradovi

[uredi | uredi kod]

Poznate osobe

[uredi | uredi kod]

Galerija slika

[uredi | uredi kod]
  • Pogled na grad sa planine Katrin
    Pogled na grad sa planine Katrin
  • Rijeka Traun u gradu
    Rijeka Traun u gradu
  • Schröpferplatz
    Schröpferplatz
  • Kaiservilla
    Kaiservilla
  • Kaiservilla
    Kaiservilla
  • Kaiservilla
    Kaiservilla
  • Teatar
    Teatar
  • Sofijina promenada
    Sofijina promenada
  • Gradska kavana
    Gradska kavana
  • Stefan Meyer-Haus
    Stefan Meyer-Haus
  • Hotel zur Post
    Hotel zur Post
  • Ischl 1855. godine
    Ischl 1855. godine

Bilješke

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Broj stanovnika u zagradama na dan 1. januara 2023.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ 1,0 1,1 „Austria: Oberösterreich” (engleski). City population. Pristupljeno 5. 2. 2016. 
  2. ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 „Bad Ischl” (engleski). Austria-Forum. Pristupljeno 06. 02. 2016. 
  3. ↑ 3,0 3,1 „Population on 1 January 2023 – Municipalities”. Statistics Austria. Pristupljeno 5. 1. 2024. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Bad_Ischl&oldid=41870775