Wikipedija:Kafić/Arhiv 11

[[da:Wikipedia:Landsbybr%F8nden]] Dobrodošli u Wikipedijin kafić!

Ovdje možete postavljati pitanja, diskutirati o Wikipediji, davati prijedloge, i sve drugo čega se sjetite. Samo naprijed!

Ako ne znate gdje postaviti neko pitanje - postavite ga ovdje.

Dodavanje novog komentara

Arhivirani razgovori ove stranice

• Arhiva 1 (otprilike 9/03-3/04)
• Arhiva 2 (otprilike 3/04-7/04)
• Arhiva 3 (otprilike 7/04-9/04)
• Arhiva 4 (otprilike 9/04- )

Citati na srpskom?

Molim da se ovaj komentar nikako ne shvati kao da je potekao iz nacionalističkih pobuda, razlog za moju zabrinutost je isključivo jezik i njegovo razumijevanje.

Nedavno sam prevela članak o Srpskom narodnom pozorištu koji je dodan na hrvatsku wikipediju na srpskome jeziku na hrvatski, no autor članka je vratio citat iz osnivačkog proglasa u original na srpskom. Poštujem njegovu (ili njezinu) potrebu za tim, no po toj logici svi bi citati trebali biti ostavljeni u svojim originalima, bez obzira o kojem se jeziku radi. Kao što ne možemo očekivati da korisnici hrvatske wikipedije svi govore kineski (možda rijetki da), tako ne možemo očekivati da svi ljudi koji se služe hrvatskim jezikom mogu razumijeti srpski. Iako su nam jezici vrlo slični, razlike nisu samo u pravopisu, već su mnoge riječi sasvim različite.

Mnogi od nas koji sada sudjelujemo u stvaranju ovog fantastičnog projekta odrasli smo u bivšoj Jugoslaviji i u školi smo između ostalog učili čitati i pisati srpski (uključujući ćirilicu) (vjerojatno su i Srbi u srbiji učili latinicu i hrvatski, jesu li?). No, moramo imati na umu mladi naraštaj koji će se u budućnosti najviše koristiti wikipedijom - oni će vjerojatno moći razumijeti generalni kontekst nekog članka na srpskom, ali najvjerojatnije neće moći razumijeti neke ključne riječi (primjer iz spornog citata: obezbeđuje). Tako neki mladac koji se danas školuje u Hrvatskoj možda zna da je mleko mlijeko, čak možda i da je deva djeva (ne kamila, nego djeva bajna), no ne možemo od njega očekivati da zna da je voz vlak, da je kupa stožac, niti da je ćilibarna kiselina jantarna kiselina.

Ispričavam se autoru članka, no moje je skromno mišljenje da bi citat o kojem je riječ ipak trebalo prevesti na hrvatski. Nisam htjela sama to uraditi - zamolila bih administratore da oni donesu odluku. Mišljenja? Komentari? --Beti 00:27, 30 Nov 2004 (CET)

Kad sam na stranici Nedavne promjene vidio komentar da je citat vraćen na izvornik, to mi je bilo logično, no kad sam pročitao gornje objašnjenje, i ono je logično.
Nikome ne bi palo na pamet (bar se nadam) staviti na hrvatsku wikipediju citat na engleskom, njemačkom, ruskom ili francuskom jeziku bez hrvatskog prijevoda, no s obzirom na srodnost jezika, srpski može izazvati zabunu.
Moj prijedlog je slijedeći: kratki citati na izvornom jeziku su dozvoljeni ako su pravilno označeni (tekst u navodnicima i u kurzivu), uz obvezni hrvatski prijevod ako se radi o nejasnom jeziku (pod nejasnim smatram strane jezike kao što su francuski, engleski, itd., hrvatski iz 15. ili 16. stoljeća, kao i srpski ukoliko postoji veća razlika između današnje hrvatske norme i navedenog citata). Ukoliko razlike nema ili je malena, prijevod može izostati uz napomenu poslije citata koja razjašnjuje moguće nepoznate/dvojbene riječi.

Objašnjenje: wikipedija je enciklopedija, i kao takva treba pružiti cjelovitu informaciju. Ponekad ta cjelovita informacija s pravom traži navođenje citata na izvornom jeziku. No čitatelju treba pružiti priliku da navedeni tekst razumije bez poteškoća, tako što će on biti preveden ili cjelovito, ili će mu biti ponuđeno objašnjenje za riječi koje se razlikuju od današnje književne norme, radilo se o starom hrvatskom, srpskom, ili npr. hrvatskom jeziku protkanom tuđicama bilo kojeg porijekla (npr. citat iz Krležinog opusa). Naravno, od nekoga kome hrvatski nije svakodnevni govorni jezik nije moguće očekivati da zna koje riječi uzrokuju pomutnju, tako je donošenje odluke o cjelovitom prevođenju ili samo pisanje par natuknica stvar dobrog poznavatelja hrvatskog jezika. Nadam se da će se i Mir Harven oglasiti, njemu leže ovakve stvari :-) SpeedyGonsales 01:34, 30 Nov 2004 (CET)

Uniformnost članaka

Predlošci su zgodni za dvije stvari:

• za razne popise (kao što je popis europskih država/država SAD-a)
• za lakše ostvarivanje uniformnosti članaka

Primijetio sam da su se do sada predlošci koristili samo u prvu svrhu, a oni su dušu dali i za drugu svrhu. Kako? Kod kreiranja članaka o državama uobičajeno je imati okvir (tablicu) s najvažnijim podacima o toj državi, i ukoliko tablicu kopiramo s engleske ili neke druge wikipedije, onda za svaku državu treba iznova prevoditi (ili koristiti skriptu za prevođenje koja to radi automatski, ali ju ipak prvi put treba inicijalizirati s željenim terminima za prevođenje). Druga mogućnost je kopirati već prevedenu tablicu neke države s naše wikipedije, ali onda treba opet urediti sve razlike, što u wiki tabličnom formatu zna ponekad biti mrvicu nepregledno.

Predlošci su krasno rješenje problema, jednom dobro formatirani predložak se koristi k'o keks :-), poslije duplih vitičastih zagrada i imena predloška se navode parametri koje se koristi u članku kao parovi ključ-vrijednost (key-value), i to je to.

Za početak sam složio predložak za države SAD-a (za probu), no pravi mi je cilj je iskoristiti to za tablice/okvire s podacima o državama svijeta. SpeedyGonsales 22:21, 8 Dec 2004 (CET)

Uniformnost bi se trebala prosiriti na ostale clanke kao npr. kada se pise o nekoj osobi, i zavisi da li je osoba znanstvenik, knjizevnik politicar etc. Ovakve clanke potrebno je sljedece

Ime i prezime, godina rodenja i eventualno smrti, i jedna recenica o njihovom djelovanju ili profesiji

Slika (ako je dostupna i slobodna od copyrighta).

poglavlje sa naslovom životopis, to sve staviti o njihovom zivotu

Ako je osoba pisac, tada imati naslov stvaralastvo

Ako je osoba nesto napisala imati naslov Djela, i tamo navesti sva dijela

Na kraju clanka poglavlje sa izvorom - ako je koristen izvor prilikom pisanja, potom vanjske poveznice ako ima neki opsirniji clanak

Zatim svrstati osobu u jednu od kategorija.

Ako se clanci ovako pisu oni su pregledniji, i moguce je brzim pogledom izvaditi ono sto je vazno umjesto da je sve u jednoj velikom dokumentu zbrda - zdola.

Vodomar 22:43, 8 Dec 2004 (CET)

Glavna stranica

Sve se mijenja, pa je tako narasao i broj Wikimedija projekata na 9 (wikipedija + 8), na našoj glavnoj stranici bilo ih je 5, a izostavljen je bio najznačajniji projekt za našu wikipediju: Commons.

Zašto najznačajniji? Zato što su članci bez slika suhoparni, a obično se uloži dosta truda u pisanje članka, a posao nije niti onda gotov, nego bi bilo zgodno naći sliku, bilo na nekoj wikipediji ili iz privatne arhive, uploadati, i tek je onda priča gotova. Commons je rješenje, sve slike i ostale datoteke koje se nalaze na commons poslužitelju dostupne su na SVIM wikipedijama i ostalim Wikimedija projektima. Procedura je jednostavna, ako se slika ne nađe na hrvatskoj wikipediji, traži se na commonsu, i ako ni tamo nema slike odgovarajućeg imena, onda dobivamo Image missing obavijest na mjestu slikovne poveznice.

Stoga je glavna stranica ažurirana s novim projektima, u malo promijenjenom formatu (slikovne poveznice prema izvornom predlošku, s time što je commons projekt stavljen na prvo mjesto s lijeva). Poveznica wikipedijanci je premještena na Wikipedia:Portal zajednice, jer dotični članak nije previše korišten, a glavna stranica je i bez nje dovoljno velika.

Molim komentare, i pitanje: ima tko ideju za prijevod riječi commons? (zajednički projekt/poslužitelj?, đuture? :-)))) SpeedyGonsales 13:25, 17 Dec 2004 (CET)

Eh, da sam znao ranije, mogao sam iskoristiti neke slike. Priznajem da nisam baš previše zagledao u druge Wiki projekte. Ali, dobro, sjetit ću se koji puta zaviriti i tamo. Rekao bih da je "zajednički poslužitelj" sasvim u redu. Pozdrav! Krešimir Ižaković 14:19, 17 Dec 2004 (CET)

Pustio sam 24 sata da mi sjedne "zajednički poslužitelj", i mislim da je sasvim OK. Kako redovito gledam glavnu stranicu na en wikipediji, koncept mi je poznat od početka, pa nisam ranije pisao o tome - jer sam primjetio da je upload slika prilično opao, a "probudio" me User:A, i hvala mu na tome. Hvala i tebi, lijepo je malo popričati :-) ovdje u kafiću, u zadnje vrijeme se samo uređuju članci, nema tračanja, svi se nešto "ufatili" posla ;-) SpeedyGonsales 17:05, 18 Dec 2004 (CET)

:o) Pa sad... imam malo više posla u zadnje vrijeme, a dosta manje slobodnog vremena. Zato sam ovdje rjeđe prisutan nego što bih htio. Gledam malo kako se trudiš napraviti dobre predloške i kemijam nešto... htio bih složiti jedan za planete i njihove satelite. Definitivno ću to i napraviti, samo da ocijenim koje bi sve podatke trebalo objediniti. Ne isplati se nabrljati svega i svačega, a dosta podataka je i ovisno o kakvom je objektu riječ. Možda bi bolje bilo za svaki tip objekta (nebesko tijelo) napraviti po jedan, vidjet ću... :o) Pozdrav! Krešimir Ižaković 10:51, 20 Dec 2004 (CET)

Ah, slobodno vrijeme...dolazi i odlazi... No, da ne lamentiram :-), predlošci su dobra stvar: proizvode lijepo formatirane članke uz minimum truda (upisivati podatke bilo u HTML tablicu ili wikimedia strukturu tablice mi je bilo pain in the ass, i kad sam otkrio da se predlošci mogu koristiti ne samo kao "include" nego kao "include(args)", razveselio sam se :-)

Kod predloška za države bilo mi je relativno lako (uzeo sam postojeći predložak s en wikipedije, i izbacio par polja koja mislim nisu toliko bitna u ovom trenutku), za kemijske elemente nije bilo jednostavno... En predložak je OGROMAN, tako da sam ga bitno reducirao, no možda sam nešto izostavio što bi dobro došlo... kome nešto fali, neka viče :-))))) (a ima i poveznicu na en wikipediju gdje ima iscrpniju informaciju, naravno ne na hrvatskom jeziku). Ideja o objektima ti je dobra, ionako možeš uključiti predložak u predložak (to sam ja radio s "ed" predloškom), ako zatreba. Jedino nisam još pokušavao proslijeđivati argumente iz članka "unuku" :-), baš me zanima radi li i to?

Kako se zadnja dva-tri dana igram s wikipedijom na svom serveru :-), imam namjeru napisati nešto o tehničkoj pozadini wikipedije kad završim s "igrom" (oni radoznali ionako sve podatke mogu naći na meti, naravno na engleskom jeziku), u ovom trenutku mogu reći da mi je na trenutnoj verziji hr wikipedije falio popis svih stranica po namespaceovima, što nova verzija wikimedia softvera (1.4beta3 je zadnja inačica) podržava (npr. popis svih predložaka, Wikipedia: članaka itd. Za Wikipedia: članke sam se snašao, strpao sam ih u kategoriju - ne sve no nije bitno..., no lijepo bi bilo moći ih vidjeti izlistane...). Ima i nekih drugih "zgodnih" novotarija :-))) SpeedyGonsales 14:02, 20 Dec 2004 (CET)

I mene se prilično dojmilo postojanje tako dobrih predložaka, iako sam zapravo trebao očekivati da su stvaraoci wiki sustava mislili i na to: podršku u vidu argumenata i međusobnog uključivanja predložaka. U vezi prosljeđivanja argumenata "unuku" nisam probao, ali ne bih se čudio da i to radi! :o) Možda bi ga jedino zbunilo postojanje istoimenih argumenata u nekom specifičnom slučaju?

Ako složiš tekst o tehničkoj pozadini Wikipedije, zainteresiran sam pročitati ga. :o) Krešimir Ižaković 11:46, 21 Dec 2004 (CET)

Wikipedia:Tehnička strana wikipedije - kostur priče. Nastavak slijedi :-))) SpeedyGonsales 12:38, 21 Dec 2004 (CET)

Mali milijun pitanja

Evo slučajno sam naišla na ovu stranicu, zainteresirala me pa sam se čak i prijavila da bar nešto malo i ja doprinesem. Nego, imam milijun pitanja, naravno ne znam od kojeg početi pa zasad evo par..... Kao prvo, tko se dosjetio napraviti ovakvu stranicu? To je nešto što mi je zbilja intrigantno, ne znam točno zašto.... I zašto? Zašto niste malo dostupniji javnosti, zašto niste negdje oglašeni? Sasvim slučajno sam naišla na vas, a vjerovatno postoje ljudi koje bi ovako nešto zanimalo,a ne znaju za vas. Toliko za sad, nadam se da će mi netko odgovoriti na ovih par pitanja. By-by

Pod "ovu stranicu" se najvjerojatnije podrazumijeva projekt Wikipedia, ne Wikipedia:Kafić. Ukoliko znaš engleski o Wikipediji na engleskom, ukoliko ne, evo kratkog odgovora: Jimmy Wales je 2000. pokrenulo Nupediju, koja je trebala biti slobodna enciklopedija na isti način kao što je linux slobodni operativni sustav. No, okviri Nupedije bili su prestrogi pa nije baš najbolje išlo, i 2003. je ugašena. Ljudi koji su radili na Nupediji, vidjeli su da je ideja odlična, ali da realizacija zapinje, i tako je 2001. nastala Wikipedija, koja je hit! :-)))) SpeedyGonsales 12:51, 29 Dec 2004 (CET)

Kategorizacija-hrvatski, da ili ne ?

Stavljamo kategorije na Krležu, Držića, Aralicu,..Klaića, Šidaka,...Katičića, Gaja, Stullija,...E sad- da se stavi hrvatski ? Realno-ne znam. Za pisce je sigurno da moraju biti hrvatski, i to pjesnici, esejisti, romanopisci-pogledajte za Ladana, Krležu i sl. Za povjesničare, jezikoslovce, i ostale (slikari i znanstvenici), za sada je svejedno, jer je većina domaća. No, ako u budućnosti stavimo istaknutije strane povjesničare (Tacit, Mommsen, Gibbon,..) ili jezikoslovce (De Saussure, Chomsky, tu je i Vuka Karadžić, ovako-onako)..? Još nisam odlučio, ali mislim da, možda da izbjegnemo kasniju zbrku, odhah stavimo "hrvatski" za ove domaće (naravno, to nema veze s etnicitetom, jer npr. Desnica je Srbin i hrvatski romanopisac). Što kaže općinstvo ? Mir Harven 21:50, 2 Jan 2005 (CET)

OK, budući da nema odgovora, krećem s ovakvim preinakama: domaći će biti "hrvatski ...", a svjetski samo to (pisci, povjesničari,..). Hrvatski ostaju i pisci općenito. I- Belirac: uvijek napravi upis |Prezime, Ime , nakon kategorije, da ispadne po prezimenu. Mir Harven 13:44, 3 Jan 2005 (CET)

Ima odgovora, ima :-)))) Slažem se s idejom, jer se na taj način trasira shema za ubuduće. Svojedobno sam usporio Vodomara od stvaranja podkategorija u domeni računarstva (bilo je ispod 50 članaka), a kako vidim da će još malo kategorija preći 100-ku (čim ulovim malo vremena :-), sad vidim da sam si mogao uštedjeti malo truda.

Jedino moram napomenuti da nisam siguran u potrebitost kategorija (Hrvatski) pjesnici, romanopisci, esejisti, s obzirom da je ukupan broj članaka u navedenim kategorijama 14 (s obzirom da je Krleža u sve tri kategorije, i manje). Ja bih imao jednu kategoriju - Hrvatski književnici (ili Hrvatski pisci?) SpeedyGonsales 20:58, 3 Jan 2005 (CET)

Hmmm...da. Ja sam to mehanički preuzeo s en wiki. No, možda nije tako loše. Realno, kad se upiše (i s ovim što imamo), pjesnika ima oko 20, romanopisca oko 10, a bit će ih i više. Doći će i Cesarić, Mihalić,..pa stari s otoka i Dubrovnika (odatle ima pjesnika bar 15-20). Dakle-iako bi racionalnije bilo "hrvatski pisci" (može i "hrvatski književnici"), IMO, može i ovako ostati jer ćemo u svakoj kategoriji (roman, poezija, drama,.) imati oko 20 komada. No, meni je svejedno. Ja sam po inerciji ovako napravio, pa se može i "prešaltati" na hrvatski pisci ili književnici. Mir Harven 23:55, 3 Jan 2005 (CET)

OK, niti me jako 'žulja', niti imam viška vremena, a pošto je ovo hrvatska wikipedija zaslužuje temeljitu kategorizaciju svojih pjesnika, romanopisaca i esejista (jedno pitanje za kraj - što s novelistima? :-) OK - u romanopisce, šalio sam se ;-) SpeedyGonsales 12:46, 4 Jan 2005 (CET)

Čak i nije bez veze na hrvatskom. Novelist je pisac kratkih pripovjednih formi (Čehov nije napisao nijedan roman). Kod nas je to npr. Matoš, koji je napisao dobre novele, ali nijedan roman. Hja..morat će se zadovoljiti poezijom i esejistikom. Mir Harven 15:07, 4 Jan 2005 (CET)

Kategorije - komentari, pitanja i odgovori

Kategoriju Pisci pripremio sam onako kako mislim da bi kategorije trebale izgledati. Na njoj bi se trebali naći svi članci hrvatske Wikipedije koji se odnose na pisce svih vrsta kao i veze na članke o piscima na vikipedijama srodnih jezika (pored srpskog i bosanskog možda makedonski i slovenski). Danas ta kategorija ima preko 80 članaka, a vjerovatno sve još nisam pronašao. Vjerujem da će jednog dana imati na stotine (pa i više) članaka.

Treba raditi i na užim kategorijama, ali ne i na onima sasvim uskim. Mislim da bi kategorija Hrvatski pisci bila dovoljna i da dijeljenje na esejiste, noveliste, romanopisce nije potrebna, iako bi se pisci u nekom članku (ili u više njih) mogli grupirati i na taj način (kao što je to uostalom već i započeto).

Na sličan način mogle bi se oformiti kategorije i za ostale oblasti, npr. Likovnjaci (za slikare, kipare, grafičare, strip-crtače, dizajnere, keramičare, scenografe itd.), Sportaši (nogometaši, rukometaši, košarkaši...), Glumci (gdje bih uvrštavao i režisere), Glazbenici (pjevači, kompozitori, svirači)...

Za svaku kategoriju trebalo bi pronaći najbolje ime koje bi obuhvatalo sve što kategorija sadrži. Zato sam početni naziv Književnici promijenio u Pisci jer ovaj drugi naziv može obuhvatati i novinare, publiciste i sl. Započeo sam i kategoriju Slikari, ali sad mislim da bi bolji naziv bio Likovnjaci (ili možda Likovni umjetnici) da se ne bi otvarale kategorije za kipare, crtače, dizajnere i sl.

U kategoriju Pisci osobe sam uvrštavao njihovim imenom i prezimenom, a u uvodnom tekstu objasnio sam zašto. U klasičnim enciklopedijama ličnosti se uvrštavaju prema prezimenu, no u nekim elektronskim enciklopedijama uvrštene su i prema imenima. Ako su osobe na posebnoj stranici "All articles" svrstane po imenima i ako ih tu tražimo prema imenima, onda ne vidim zašto tako ne bi mogle biti svrstane i po kategorijama. Pogotovo u kategorijama koje će imati stotine zapisa i koje je lakše pregledavati ako se prati prvo slovo, a ne ako stalno treba tražiti slovo po kome je osoba svrstana (naročito kod osoba s dva imena ili dva prezime). Posebno bi nepregledne bile kategorije u kojima osim imena ima i drugih naziva (kao npr. u Baranjskom leksikonu) jer bi drugi nazivi bili svrstani prema prvom slovu, a imena prema slovu koje nije na početku.

Kako sam ja kategoriju Pisci već izgradio abecedno po imenima, predlažem da je tako izgradim do kraja. A neka netko izgradi neku drugu dovoljno veliku kategoriju abecedno po prezimenima pa da vidimo što je zgodnije. "Mješovito" rađena kategorija (80 po imenima i 2 po prezimenima) najmanje je zgodna.

Na koncu i tri pitanja:

• 1. Može li se na bilo kom mjestu u članku postaviti veza na neku kategoriju, a da taj članak ne bude svrstan u tu kategoriju (kao što sam u uvodnom dijelu kategorije Pisci postavio vezu na kategoriju Književnici na srpskoj Wikipediji?
• 2. Može li se neki članak svrstati u neku kategoriju ne po svom nazivu nego po zadanom, ali da i u kategoriji piše taj zadani naziv (npr. da članak Jugoslavenska narodna armija svrstam u kategoriju Kratice, ali kao da se zove JNA i da u kategoriji piše JNA)? Ako je to moguće, onda bi se npr. Vladimir Nazor svrstao u kategoriju kao Nazor Vladimir (ili Nazor, Vladimir), ali bi tako i pisalo te u tom slučaju preglednost ne bi bila narušena.
• 3. Mogu li se nekako redirekcije svrstati u kategorije?

Belirac 23:00, 4 Jan 2005 (CET)

Mišljenje - slažem se da nema smisla da pola kategorije bude po imenu, pola po prezimenu, kategorije trebaju biti uniformne, no preferiram sortiranje po prezimenu (iznimka su uobičajeni nadimci - npr. Tito, makar je i tada dozvoljeno i valjano uključiti članak po prezimenu).
Odgovori:

1. Može, korišćenjem vanjske poveznice - primjer: [http://hr.wikipedia.org/wiki/Category:Pisci Kategorija pisaca]

2. i 3. Ne (prema trenutno dostupnim informacijama. Molim da me se ispravi ako sam u krivu).

Mali dodatak - na stranici Wikipedia:Tehnička strana wikipedije piše ponešto o tome kako wikipedija funkcionira iznutra, ponekad me ljuti kad wikipedija "odbija poslušnost" - no ovih dana se dodaju u sustav 3 cache servera locirana u Francuskoj, zajedno s novom verzijom wikimedija softvera pušteno je u rad i nekoliko novih računala, ukratko - wikipedija je ogromna radionica, raste ne samo po broju članaka, nego i po broju računala. Trenutni broj je 35 (ako me sjećanje služi), nova računala se dodaju svaka 2-3 mjeseca. SpeedyGonsales 13:10, 5 Jan 2005 (CET)

Mislim da je najbolje pisci (bolje nego književnici), sportaši,..,ali- ne bih rekao da ide "likovnjaci". To kod nas nije u upotrebi kao legitiman pojam. Najbolje da stavimo "likovni umjetnici" (hrvatski za domaće, samo to za cijeli svijet)-ili samo "umjetnici". Imamo u LZ Enciklopediju hrv. umjetnosti. http://www.lzmk.hr/izdanjaSve.aspx?izd=3 Mislim da je to najbolje rješenje. Mir Harven 17:53, 5 Jan 2005 (CET)

Wikipedia susreti

Hrvatska zajednica je relativno malena, no da izvijestim o slijedećemu: kako raste broj ljudi uključenih u wikipedia projekte, organiziraju se i wikipedija okupljanja. Prva su bila namijenjena prvenstveno programerima wikimedija softvera, no dolaze na red i ona namijenjena onima koji "nemilosrdno" mijenjaju tuđe članke :-) Za više informacija:

• meta:Wikimedia_meetup_Central_and_Eastern_Europe. Pa ukoliko volite turizam, a vrijeme događanja se poklopi s vašim slobodnim vremenom, što dijeli čovjeka od zadovoljstva gubljenja vremena uz trač i koju čašicu pivice ili šalicu kavice :-)) SpeedyGonsales 20:58, 3 Jan 2005 (CET)

jezik

U životu sam puno putovao i danas mi je lakše reči gdje nisam bio nego nabrajati zemlje koje sam posjetio. Jedna od zemalja bila je tako i vrlo lijepa i zanimljiva SRI LANKA. Već tada me je smetalo pogrešno izgovaranje imena te zemlje u sredstvima javnog informiranja diljem Jugoslavije; "ŠRI LANKA", pa sam putujući po Sri Lanki pokušavao naći razlog tog iskrivljenog nazivanja. Nisam uspjeo, jer nitko, ama baš nitko u Sri Lanki nije mogao naći razlog zašto se u Jugoslaviji kaže Šri Lanka. Vrativši se u Zagreb i dalje sam pokušavao pronaći izvor te jezične zaraze i pronašao sam slijedeće: 1976. održana je konferencija nesvrstanih zemalja u glavnom gradu Sri Lanke u Colombu gdje je prisustvovala i Jugoslavija kao jedna od osnivača organizacije nesvrstanih zemalja. Novinari novinske agencije TANJUG donjeli su pri povratku u zemlju "bakcil", odnosno u izvještajima sa konferencije zemlju Sri Lanka prozvali su samo iz njima poznatog razloga, ŠRI LANKA !!! Mislim da je do greške došlo jer su novinari sebi protumačili, ponekad pisani akcent ( ' )na početnom slovu kao kvačicu i pretvorili su S u Š. Izazvan ponekim novinskim člankom ili televizijskim Dnevnikom, zadnjih godina, pisao sam o toj zabludi našoj televiziji i Večernjem listu no bez ikakovog uspjeha ili reakcije. Naveo sam im Adresu i tel.br. konzulata Republike Sri Lanke u Zagrebu u Deželićevom prilazu da tamo provjere moj prigovor,napomenuo sam da svaka i najmanja turistička agencija u Zagrebu piše Sri Lanka a ne Šri Lanka. Sredstva javnog informiranja televizija i novine, koji imaju u svojim sredinama stručnjake za jezik te kao takovi trebaju biti učitelj građanstva,a ne da zbog svoje tromosti i gluposti zatupljuju ljude. Ovih dana nakon velike katastrofe upravo na područjima u kojem se nalazi i Sri Lanka, vrlo često se ponavlja ime Šri Lanka, u našoj najgledanijoj informativnoj emisiji Dnevnik, od strane službenog voditelja, u našim najčitanijim dnevnim novinama sve vrvi od ŠŠŠŠŠŠri Lanka Prije godinu dana sam slučajno imao neki kontakt sa jednom službenicom konzulata Republike Sri Lanke, pa sam ju zapitao zbog čega ne reagiraju na tako nešto. (Slovenija bi sigurno reagirala da ju zovemo Šlovenija ili Srbija da ju zovemo Šrbia) Odgovor je bio:" Službeno nas svi u kontaktu sa nama oslovljavaju ispravno, sa Sri Lanka, a vaša sredstva javnog informiranja, to je njihov problem! (prevedeno: tko im je kriv što su glupi)

Puno pisanja,a u pitanju je samo jedno slovo, e kada bi bilo samo to. Žalosno je, da Hrvatska "nema" utjecajnih stručnjaka za jezik, da li ih uopće ima ? Da li treba reči:

                                razrušeno, uništeno a ne devastirano
                                napetosti           a ne tenzije
                                odredišta           a ne destinacije 
                                itd.

Ovo nisu neke nove riječi iz područja računala za koje i nemamo prave domaće riječi, to su krasne stare, poznate hrvatske riječi nedvojbenog značenja. Televizija , novine, hrvatski intelektualci, priprosti ljudi, svi se srame svojeg jezika. a i nema ih tko poučiti. Jezičari su se sakrili u mišju rupu umjesto da burno reagiraju. Bore se da napišu što više novih pravopisa, kako bi zaradili koju lipu i to im je cijela aktivnost. Nekoć se je u društvu u tijeku razgovora morala ubaciti pokoja francuska ili njemačka riječ kako bi se dokazalo da ste "Nobel" Izgleda da se sve ponavlja. Gospodo jezičari gdje ste !!!!! zaradite svoju plaću, gdje vam je profesionalni ponos.

Otto

Popularizacija wikipedije

Dobio sam informaciju da će HTV uskoro imati prilog o Wikipediji, baš me zanima kako će se to odraziti na hr wikipedija zajednicu. SpeedyGonsales 20:42, 11 Jan 2005 (CET)

Prije nekoliko dana kontaktirala me gospođica koja radi za emisiju "Pola ure kulture" i raspitivala se o mogućnostima priloga o Wikipediji. Nažalost, nisam bio u Zagrebu nego na godišnjem i mogao sam joj samo reći da se obrati ovamo. Ne znam da li je pokušala i s kakvim bi to uspjehom učinila, jer obično nitko od nas ne stavlja vlastite podatke, adrese, telefonske brojeve. Vjerojatno je pokušaj kontaktiranja ovakvih mrežnih zajednica pomalo frustrirajući za osobe koje nemaju iskustva u tome (jesmo li malo pre-zatvoreni?). Najbolje će biti da je nazovem i da probamo dogovoriti nekakvu suradnju. Pretpostavljam da trebamo 1-2 predstavnika koji bi imali vremena za to. Krešimir Ižaković 10:36, 12 Jan 2005 (CET)

Sad sam vidio na HRT1! :) Nisam sve uhvatio, ali što je bilo, bilo je pristojno. Samo još da je netko novinarki rekao da je taj neki obrisani tekst o velikoj Srbiji zamijenjen prilicno enciklopedijskim tekstom u međuvremenu... --Joy 22:35, 13 Jan 2005 (CET)

Moja mama je gledala TV, pa mi je rekla da je na Pola ure kulture bilo to o VS. Napisao sam e-pismo na adresu Pola ure, dao im linkove, pa neka čitaju (ako im se da). Mir Harven 23:26, 13 Jan 2005 (CET)

Nažalost, uspio sam propustiti. :o/ Krešimir Ižaković 16:08, 14 Jan 2005 (CET)

Ćorak. E-pismo se vratilo, jer im adresa ne radi. Adresa se lako nađe na http://www.hrt.hr/email.html, Pola ure kulture. Kog vraga uopće daju te adrese kad im pošta ne radi ? Svašta. Mir Harven 18:21, 14 Jan 2005 (CET)

Popularizacija wikipedije

Zna li se konkretno kada će emisija o Wikipedia-i biti na TV-u. Ako ne, onda bih zamolio da se to, cim se sazna, objavi i "ovdje".

Sibilizacija vlastitih imena

Htjela bih cuti misljene jezicnik strucnjaka u vezi druge palatalizacije imenice Kostarika: smatram da bi trebala biti u lokativu "u Kostarici" i ne "u Kostarici" jer su vlastite imenice (u ovom slucaju ime drzave) izuzete od pravila. Svi komentari su dobrodosli. Midi

Ispravka zadnje poruke../od Midi

Ispricavam se na "lapsus calami" ...druga palatalizacija je "sibilarizacija" i ne "sibilizacija" kako se to pojavilo u naslovu moje prve poruke..

redizajn

pozdrav svima! odnedavno sam suradnik wikipedie. uspio sam napisati četiri članka, od kojih tri nisu registrirana, jer sam zaboravio na proceduru logiranja. da imam više vremena, bilo bi me i više na stranicama. stara priča. međutim, pišem u kafiću sa željom da skrenem pozornost na potrebu redizajna naslovne stranice hrvatske wikipedie. možda je najlakše opisati primjedbe usporedbom s engleskim uzorom stranice, koju uglavnom slijedi većina drugih enciklopedija, nekada i do granica "kopiranja". stavljam kopiranje u navodnike iz više razloga.

1. prvi i najvažniji leži u osobitom mediju enciklopedije (i pisane i digitalne , i slobodne i komercijalne) čiji se oblik, odnosno dizajn ne mijenja od izdanja do izdanja bez obzira na upotrebljeni jezik: sve enciklopedije imaju isti format, gotovo isti raspored fonta, istu paginaciju, dizajn stranice, sve su vrlo decentne u slikovnim materijalima i u upotrebi boje itd.. Hoću reći, da ne vidim razloga zašto bi hrvatska enciklopedija odstupala od očito utvrđenog MEĐUNARODNOG standarda "zajedničkog dobra", slobodnog softwarea i drugih antikomercijalnih napora, i zašto joj naslovnica u najvećem dijelu ne bi slijedila međunarodni model. Npr. o najnovijim vijestima u svijetu nije moguće čitati na glavnoj stranici hrvatske wikipedije: o izbornoj pobjedi Stipe Mesića moram čitati npr. u rubrici nedavne promjene gdje se u bezbroj članaka "hrvatski domoljubi" prepucavaju o tome je li Stipe komunjara ili udbaš. O podacima o broju poginulih od tsunamija, o zanimljivostima, o najboljem članku, o "dogodilo se na današnji dan", i napokon o izborima u Hrvatskoj i dalje čitam na engleskoj wikipediji. Svoju smo prepustili "domoljubima".

2. grafički naslovnica izgleda blago rečeno loše. Predimezionirane kockice u desnom uglu, sve u crveno-bijelim trobojnicama, zastava na kojoj se isprsio Tomislav, loš izbor fotografija kao oznaka pojedinih područja. Onda uz sve to, apsolutna statičnost: upravo kao da listam Krležinu enciklopediju, koja jednom otisnuta, ostaje takva za vijeke vjekova. O odnosu prazne plohe prema kvadratima s poljima, abecedariju s lijeve strane, da i ne govorim. Prijedlog: možda netko zna nekog dizajnera, studenta ummjetnosti ili tako nešto, da za dobro zajednice napravi suvisao portal na koji imaš potrebu doći i kad ne misliš pisati.

3. ako pogledate wikipedije istočnih, novostvorenih država sve imaju istaknut dio nacionalne afirmacije, odnosno kontekstualizaciju vlastite države u aktualnim svjetskim događanjima. kod nas se na naslovnici isprsio tomislav iz 10. stoljeća i dalje od toga nikuda. ako još pročitaš tekstove o hrvatskim gradovima, povijesnim osobama ili događajima, ako se od turaka probiješ do ante pavelića - super; kod tita i tuđmana si već ispred svoga vremena. čitam ovaj članak o sinju danas: čovjeku završi povijest grada s ubojstvom stjepana radića. mašala! što hoću reći? Hoću reći da je prva slika hrvatske wikipedie ne samo grafički blago rečeno nespretna, nego da sve skupa često odaje jednu ahistorijsku učmalost. i tu sada leži razlika u mediju između knjige (Krležine enciklopedije) i web-a. hoću reći- brkamo medije. slovenska stranica može među novostvorenim državama europe biti dobar primjer za oblikovanje naslovnice: sve je tu, i grafička prepoznatljivost svih wikipedia - grafička prepoznatljivost u kontekstu takve širine kao što je internet - i nacionalni kontekst.

4. hrvatsku wikipediju, na žalost, čitaju samo hrvati i možda srbi, budući da nam je jezik isti. trobojnice i kraljevi po naslovnici ne znače stoga ništa više za afirmaciju hrvatske nego što to znače u novinama, udžbenicima i sl. uostalom, hrvatska se ne afirmira danas više grlatim glasom i mahanjem barjakom. ne živimo u 19 stoljeću kada su tri boje na zastavi bile nešto rijetko i obojano u svakodnevnom životu radnika ili seljaka. a čini mi se da je naša naslovnica pobjegla iz gajeve Danice Ilirske. dakle, kome se predstavljamo i kako se predstavljamo?

5. napominjem još da je wikipedia izvorno rezultat i dar brojnih ljudi (programera, političkih aktivista, dizajnera, teoretičara, umjetnika itd.) koji su se volonterskim radom - prelazeći nacionalne, vjerske i povijesne granice - izborili za projekte koji na webu neće biti brutalno komercijalizirani i koje će različiti pojedinci i društva koristiti na dobrobit ne samo svoje nego i šire ljudske zajednice. hoću reći: ova wikipedia nije samo naša. mislim da dugujemo nešto međunarodnoj zajednici free softwarea, open sourcea,...možda za početak da progovorimo jezikom koji svi razumiju, tako ćemo se lakše izboriti i za "našu stvar".

Na žalost, nisam vičan kompjuterima i ne mogu to sam napraviti. Također, ne jamram tek tako: u pitanju je ako ništa profesionalna deformacija budući da sam diplomirao povijest umjetnosti. Nadam se da će vas ova razmišljanja potaknuti na promjene. pozdrav cush 23:51, 17 Jan 2005 (CET)

Slijedi jednostavan odgovor:

1. I meni se sviđa en. wikipedija s vijestima i izabranim člancima koji su zaslužili pažnju (takvih wikipedija ima još), no isto zahtijeva ljude koji će te vijesti redovito pisati. Prvi tren sam i ja pomislio da bih mogao to raditi kakvih mjesec-dva, no što poslije? Odgovor je jednostavan: kad broj korisnika koji rade na hr wikipediji dosegne kritičnu masu, onda će se sve malo brže zakotrljati. Na nama danas je da postavimo strukturu, temelje hr wikipedije.

2. Dizajn SVIH stranica wikipedije je slobodno promijeniti nabolje, tko god zna i želi smije. Glavna (početna) stranica ipak treba biti takva da ne odbije nikoga, nego štoviše treba u korisniku izazvati želju da počne istraživati wikipediju. Stoga je postupak jednostavan, nove verzije glavne stranice glase npr. Glavna stranica/Prijedlog1, Glavna stranica/Prijedlog2, Glavna stranica/Prijedlog3 (jedna takva verzija je na Glavna stranica/Novo). SpeedyGonsales 20:20, 18 Jan 2005 (CET)

Redizajn dogodit ce se prije ili poslje, jer ljepota digitalnog medije je njezina fluidnost i mogucnost promjene sto enclikopedija u papiru ne moze pretrpiti. Inace problem hrvatske wikipedije je manjak sadrzaja, no i to nije mana u dugom roku ako svatko nesto doda s vremenom na vrijem ispravi popuni. Vise glava vise zna, i svakoga bije kronicni nedostatak vremena, posebno ako radis za koru kruha i uz to imas porodicu ili neke druge obaveze. Ja mislim da nije potrebno kritizirati hrvatsku wiki toliko i gledati stvari u sivom tonu. Mozda bi bilo dobro progurati da se studenti u osnovnoj i srednjoj skoli koriste i nadopunjuju wikipediju, sto ne bi bilo lose sa strane prakse pisanja. A izrada radova je jedna od nedostataka hrvatskog skolstva.

Pozdrav Vodomar 21:47, 18 Jan 2005 (CET)

Sta da recem? Cush, imas pravo. Ajde, idi i popravi greske :) Speedy i Vodomar su vec dobro rekli, cega imamo premalo: suradnika s vrimenom i dobrog sadrzaja. Nadajmo se, da ce s vrimenom. --denny vrandečić | razgovor 16:55, 20 Jan 2005 (CET)

htio bih samo istaknuti da namjera članka nije bila podsmjehivati se s distance ili onako kafanski kritizirati (u čemu smo kao društvo nenadmašivi) nešto s čim se ne slažem ili mi se ne sviđa, nego da aktualiziranjem problema skrenem pozornost wikipediancima na još jedan od poslova. verbalna artikulacija je preduvjet za njegovo rješavanje. možda i netko vičniji grafičkim i programskim jezicima - s dodatnim vremenom - nađe svoj interes na stranicama wikipedie upravo u oblikovanju portala, a ne u faktografskom pisanju članaka. hvala na razumijevanju. pozdrav svima. cush 20:29, 22 Jan 2005 (CET)

Pozdrav svima - evo ja sam pokušala napraviti novi dizajn za naslovnicu - Glavna stranica/Prijedlog1. Nije još dovršen - htjela sam ga pokazati da vidim što mislite prije no što se upustim u detalje. Logo sam sama napravila i možemo ga koristiti kao 'službeni' logo hrvatske Wikipedije ako vam se sviđa - malo je diskretniji od velikih crvenih kvadrata koje trenutno imamo na glavnoj stranici. Naslovi mogu biti i nešto drugo što je primjereno. Mislila sam - pošto nas nema dovoljno i nemamo dovoljno slobodnog vremena da bismo imali dnevne aktualnosti i 'članak dana', mogli bismo imati 'članak mjeseca'. Od sekcija možemo napraviti predloške za lakše uređivanje i možda zatražiti po jednog dragovoljca za redovito održavanje svake od njih. S desne strane imam namjeru napraviti ikonicu za svaki naslov no, kao što rekoh, prije no što se upuštam u dalji dizajn, voljela bih vidjeti sviđa li vam se. Da li da nastavim? --Beti 00:50, 27 Feb 2005 (CET)

Kategorizacije

Ovo pišem već n-ti puta. Belirac i Vodomar su napravili veliku štetu proizvoljnim upisivanjem u kategoriju Pisci (a možda i u nekim drugima) imena tako da su autori kategoriozirani po imenu, a ne prezimenu. To je besmisao koji nema presedan ni po kojoj racionalnoj klasifikaciji (npr. enciklopedijskoj, ili wiki), gdje se uvijek ljudi traže po prezimenima. Sada treba dosta posla da se ispravi šteta koju ste napravili svojim nemarom i proizvoljnim potezima (William Shakespeare pd W, a ne S- to nema ni u stripovima). Smjesta treba pristupiti rekategorizaciji jer je ovo loše da gore ne može biti, i nema uporišta ni u čemu. No, neću na svoju ruku mijenjati stranicu o kategorijama i izbrisati dio o pravilima (koja su potpuno neprihvatljiva), nego, ako oni koji su kategoriziral pisce (možda i druge) na takav način, ostanu pri svom stavu, onda na glasanje članova wiki. Usput-moja stara je bila knjižničarka i nigdje na svijetu nije čula za takav gulaš kakav ste napravili od svrstavanja po imenu. Mir Harven 15:20, 22 Jan 2005 (CET)

Stavimo na stranu glupost na početku stranice, pogledajte kako su kategorizirani na engleskoj wiki:

romanopisci

http://en.wikipedia.org/wiki/Category:Novelists

pjesnici

http://en.wikipedia.org/wiki/Category:Poets

Hrvatski pisci

http://en.wikipedia.org/wiki/Category:Croatian_writers

Američki generali

http://en.wikipedia.org/wiki/Category:U.S._Army_generals

Gdje tu ima opcija: ime-prezime ? Uvijek prezime-ime. Jasno je da kategoriju Pisci valja rekategorizirati-što prije. Mir Harven 15:27, 22 Jan 2005 (CET)

Nije propao svijet. Bolje sada da se sve sredi nego da ima više članaka. Ja nisam htjeo prvo svrstavati osobe u kategorije, jer nisam znao kako. No kad si mi stavio upute na mojoj stranici stvari su bile jasnije. Ja nisam napravio metež u kategorijama gdje su osobe. No sad su stvari jasnije, i kad stignem vremena proci cu kroz sve pisce večeras, da se šteta popravi 22:51, 22 Jan 2005 (CET)

Nije ništa hitno, neka bude u 10 dana, nema veze. Samo je nepotrebno priskrbljen posao koji je trebao biti izbjegnut-upozoravao sam na to nekoliko puta, no svi su se pravili gluhi. I-ne samo pisci. Bilo koja kategorija ide kako je rečeno: prezime, ime. Sve ostalo: naslov teksta, npr. .../wiki/Stipe_Šuvar, ili link u popisima *Stipe Šuvar, ide u obliku ime prezime. Dakle, da utvrdimo gradivo: sve ide na način Ime Prezime, a jedino kategorije- i to sve oblika su Category:XYZ|Prezime, Ime. Ok, to je to. Mir Harven 22:59, 22 Jan 2005 (CET)

Nema problema, ja ću sada ućiniti koliko mogu, tako da se ovo završti do kraja tjedan. Vodomar 12:53, 23 Jan 2005 (CET)

Scijentologija (ili scientologija?)

Engleski jezik znam relativno, tako-tako, očito ne toliko dobro da bih kvalitetno shvatio bit, pa bih stoga predložio, tj zamolio bih, da onaj tko zna napiše kvalitetan, jasan i razumljiv članak o (ne baš tako novoj) religiji-pošasti razmaženih filmskih i inih zvijezda - scijentologiji (ili je i u našem izgovoru bez "j"). Osim što znam ime utemeljitelja (Ron Hubbard) i prateće napise iz žutog tiska, ne znam više gotovo ništa o samoj biti te (?) religije. U što (ili koga) oni vjeruju? Koji su postulati te vjere? Ustroj njenog klera? Eventualna hijerarhija? Postoji li tu vrhovno božanstvo kao Jahve ili Allah u judaizmu, kršćanstvu ili islamu? Ili više biće kao Buddha, u budizmu? Da li se scijentologija, pošto joj je utemeljitelj očito (bivši) kršćanin (a možda griješim, možda je i Židov) isprepliće s kršćanstvom? Ili onaj tko prihvati scijentologiju, odbacuje kršćanstvo (kao pri prijelazu na islam). Molim tu jasan odgovor, a ne lamentiranje tipa: ne odbacuju se pozitivne tekovine dotadašnje religijske pripadnosti, itd. Pri prijelazu na islam, jasno mi je, osim imena (Ante u npr. Šaćir) napuštaju se i postulati kršćanstva, vjera u Jahvu i njegova sina Isusa Krista; a prihvaća se vjera u Allaha i proroka Muhameda, ne ide se više u Međugorje nego u Meku, slave se drugi blagdani, itd., a pustimo lamentiranja tipa: tu radi također o vjeri koja propovjeda pobjedu dobra nad zlim, jednom te istom Bogu...

Zato bih, eto, jer o toj vjeri (scijentologiji), nije me sram priznati, znam vrlo malo, gotovo ništa, molio da se o tome (scijentologiji) napiše poučan i jasan članak s potrebnim definicijama i kronologijom. Pri tom me nimalo ne zanimaju nikakvi Travolte ni Tom Cruisei i slični razmaženi besposličari koji onda, eto, jariće, ali i sebe, krste (i prekrštavaju), a napose me, kako sam naveo, zanima da li tu postoji vrhovno božanstvo i ima li (ikakvih) dodirnih točaka s kršćanstvom.

Molim razumljiv i jasan članak.

Hvala!

Scijentologija (kao i scijentizam), pacijent, klijent,..O njima, kasnije- ne da mi se na hrvatskom što sam piskarao na engleskom. Evo i dobrog drugog teksta. http://www.kheper.net/topics/gurus/Scientology.html , http://www.ami.com.au/~bradw/cos/Theology/Theology/ Mir Harven 23:37, 3 Feb 2005 (CET)

• Ma daj, Mir, mogao sam i ja naći te članke na engleskom. Ipak je ova naša, hrvatska, Wikipedia - enciklopedija koja zaslužuje poseban, kvalitetan i razumljiv članak i o toj temi. Ako ti se ne da sada pisati o tome, odmori, pa kad budeš imao vremena... Pa to ti je kao da ja otvorim našu, klasičnu, "krležijansku" enciklopediju i potražim neki pojam, a autori mi preporuče, jer im se ne da pisati - neki članak iz neke druge knjige, na engleskom. Stvaramo li mi to enciklopediju, ili pišemo upute gdje na Internetu naći tumačenja određenih pojmova?

Dakle, odmori, pa pljuni u šake...

gramatika hrvatskog i njemačkog jezika

trenutno radim na 'diplomskom radu', a tema mi je usporedba zamjenica u njemačkom i hrvatskom jeziku.trebam obraditi razlike u uporabi zamjenica u ova dva jezike, molim sve koji mi mogu pomoći, a vezano za ovaj problem da to učine što prije mogu budući da mi je ostalo još malo vremena do datuma kad trebam predati diplomski unaprijed se zahvaljujem svima koji mi pošalju bilo kakvu korisnu informaciju vezanu za ovaj problem

gramatika hrvatskog i njemačkog jezika

gramatika hrvatskog i njemačkog jezikamolim sve koji nešto imaju u vezi prethodno navedenog rada da mi odgovore na mail adresu: mgsr@net.hrhvala

Kategorizacija

Zanima me kako kreirati novu kategoriju, odnosno kako promijeniti kategoriju već postojećem pojmu? Naime htio sam napisati nešto o kartografiji i geodeziji, vidim da nešto o tome već postoji, ali jako šturo, a ono što je potpuno krivo je to da je geodezija kategorizirana pod pojam geologija- glupost!

E sad kako od pojma geodezija napraviti kategoriju geodezija......

Ili još bolje da glavna kategorija bude npr geoznanosti, a u sklopu toga bi onda mogli biti i zemljopis i geodezija i geologija i kartografija i što sve ne.......

Kategorije se stvaraju tako da se na dnu stranice koja se želi pribrojiti određenojoj kategoriji napiše . Dakle, unutar dvostrukih zagrada se napiše Category, pa dvotočje, pa ime kategorije. Onda se klikom na to dobije stranica kategorije, gdje se upiše o čem s eradi (npr. Ova stranica sadrži popis geodetijskih pojmova). Treba malo vremena dok se uhoda, ali onda ide. Dva upozorenja: stranica kategorija se dobije samo tako, dakle jedino preko upisa Category na dnu "ciljane stranice"; drugo, ako se radi o osobama, onda se piše nakon kategorije Prezime, Ime- vidjeti, npr. stranice nekog od pisaca, recimo Josepha Conrada ili Marcela Prousta (klikne se izmijeni stranicu). Mir Harven 20:38, 9 Feb 2005 (CET)

Wikipedija je fluidna, promjenjiva i nikad nije stalna kategorije se stvaraju cim se prosire. Nema smisla stvarati novu kategoriju ako nema barem par clanaka. Posto je geodezija znanost koja je u srodstvu sa geologijom tj jedno od polja, stavljena je u tu kategoriju da "nebude sam", inace u engleskoj wiki on tamo . Najlakski nacin je da pogledate kako je stranica napisana (pritisnite) uredi, i promjenite kategoriju, cim promjenite ime kategorije i tada vise ne postoji u prijasnjoj. Koliko ste vremena izgubili pisuci ovaj kometar mogli ste napraviti posao, isto tako nije potrebno koristi negativnosti (npr. rijeci kao glupost i upoce negativan ton). Posto je hrvatska wiki relatino mlada i ljudi pisu sto vole i sto zele, nitko nije za to placen. Isto tako ako ste u misljenju da se nesto moze bolje napraviti, napisete prijedlog i to ce netko uciniti isto tako ako imate ideja, samo se prionite na posao...wiki je otvorena svakome ! Ako su clanci sturi mozete ih prosirit kako zelite, izbrisati ono sto vam se ne svida i dodati nesto. To Vas ne treba odvracati od pisanja.

Vodomar 03:53, 10 Feb 2005 (CET)

Gle, geodezija i geologija nemaju ništa srodno osim sličnosti u imenu, dalje jasno mi je da nema smisla stvarati novu kategoriju ako nema par članaka, pa zato i pitam kako od geodezije napraviti kategoriju, jer imam namjeru napisati i više no par članaka o tome....

ono što bih htio jeste dodati geodeziju na naslovnicu kao znanost, i kreirati kategoriju geodezija unutar koje bi bila i satelitska geodezija i inženjerska geodezija i kartografija, mjerenja na pomičnim platformama, fotogrametrija, povijest geodezije i slično....ono što trenutno postoji je samo prijevod engleske stranice i to samoga uvoda

sad, zanima me imam li ja pravo, mogućnost mijenjati naslovnicu ili ne, i to je sve

usput, baš sam provjerio, na engleskoj wiki, geodezija više nije kao dio geologije, već samostalna kategorija, mada ima par linkova koji greškom vode na geologiju

Rain

ops upravo sam shvatio kako, :boink:

Rain 15:44, 10 Feb 2005 (CET)

Vi imate pravo uraditi ono sto zamislite, ako Vam treba pomoc samo recite sto zelite (promjeniti nasolvnicu), i ja to mogu uraditi ako zelite samo napisite. Da oba clanka su samo prijevod uvoda sa engleske wiki, jer ono sto je prije bilo je bilo nedovoljno, pa sam nabrzinu nesto preveo i stavio sva srodna polja i znanosti i postavio osnovnu struktur, tako da nesto ima, inace na ovoj wiki pisem tu i tamo u mnogim poljima pa se sve ne moze stici. Vodomar 22:46, 10 Feb 2005 (CET)

Kafići, restorani, slastičarnice...

Ne vjerujem svojim očima! Mislio sam da sudjelujem u izradbi virtualne enciklopedije, a ono nekakvi kvazi članci o slastičarnicama, restoranima (?!). Dao sam si slobodu izbrisati tu sprdačinu, ali kako izbrisati i sam naslov, i prošle verzije, da se potpuno zatre trag takvoj gluposti? Pišite ljudi o Cezaru, Borgiama, Van Goghu, poliomijelitisu, kobalt-bombi itd., itd., ali, brate, o slastičarnicama u Zagrebu...

Bez brige, sudjeluješ u izradi enciklopedije, ali se moraš naviknuti da ovdje pristup imaju svi, a da mnogi ne shvaćaju smisao. Nažalost, ima puno gluposti, a s vandalizmom se stalno borimo. Ako misliš sudjelovati, pomiri se s tim, nema druge. Po meni, ugostiteljska ponuda nije neki materijal za enciklopediju, ali jeste materijal ukoliko ćemo u tekstu prikazati (primjerice) dio nacionalne kuhinje, što je dio kulture. Naravno, tekst mora biti pisan u tom smislu i to kvalitetno napisan. Kako izbrisati neki članak? Stavi na vrh teksta "#REDIRECT [[Wikipedia:Obrisati]]", pa će to riješiti netko od administratora. Naravno, prvo odluči da li zaista želiš preusmjeriti članak na brisanje. Pozdrav! Krešimir Ižaković 10:27, 11 Feb 2005 (CET)

Značenja u "Nedavnim izmjenama"

Neka mi stari wikipedijanci objasne što točno znače kratice, i značenje broja, koje se javljaju prilikom "sačuvanja stranice":

(diff) (hist) . . Talk:Naziv članka; 20:46 . . 195.29.77.229 (Talk)

Jasno mi je da je 20:46 - vrijeme, ali me posebno zanima što znači ovaj broj (195.29.77.229), i zašto nije uvijek isti ako sa istog računala i istog broja šaljem članak? Da li se putem tog broja može ući u trag nekoj osobi. To ne pitam zbog sebe (napišem uglavnom ozbiljan članak), nego zbog vandala.

Hvala.

Broj nije isti jer se mijenja alocirana adresa. No, na osnovu njega se može tično identificirati osoba (ime, prezime, adresa, tel. broj,...-sve). Iako je privatnost jedan od zakona wiki, nije bilo načina da se spriječi vandalizam na bosanskoj wikipediji, te su 2-3 tuljana javno stavljeni na "stup srama" sa svim osobnim podatcima- i blokiran im je pristup. Mir Harven 22:28, 13 Feb 2005 (CET)

Hajmo, sportaši

Red bi bio da se obogati sportski dio hr wiki. Imamo hrpu toga, od sportaša iz doba Ju (Bjedov, Šurbek, Plećaš, Pilić,...), pa prijelazni dio (Petrović, Boban, Majoli,..), do sada (Šuker, Ivanišević, Filipović,..). Nije to neka mudrost- treba samo pročešljati mrežu i, možda, koji časopis. Mir Harven 22:28, 13 Feb 2005 (CET)

BRUNELLESCHI

Ok ljudi, morate definitivno postaviti malo vise clanaka o slavnim arhitektima! Ova stranica ima potencijala postati glavnim izvorom informacija (za sve uzraste)kod pisanja referata, seminarskih radova, maturalnih tema etc, etc.. Meni npr. trebaju podatci o Brunelleschiju, a nemam apsolutno nikakvih izvora..

Ovo je enciklopedija U IZRADI, bolje reći U ZAČETKU. Bit će s vremenom svega, nadamo se. I kad pronađeš te podatke, budi dobar, pa nam pomozi i napiši članak, pa ćemo imati jedan više. Zanimljivo je da bi svi odmah htjeli sve, a ovo je enciklopedija koju rade ljudi besplatno i samo s dobrom voljom. Pozdrav! Krešimir Ižaković 10:10, 15 Feb 2005 (CET)

Ja nezam ali kad netko koristi samo velika slova u pisanju nečega to znači da osoba vrišti !!! O ovom arhitektu ima mnogo na internetu, možda ne na hrvatskom, jednostavna pretraga na google donjet ce puno nazad npr.

http://www.greatbuildings.com/architects/Filippo_Brunelleschi.html http://www.mega.it/eng/egui/pers/fibru.htm

itd...

Samo treba znati engleski i talijanski...No staviti ću nešto malo da ima... 10:43, 15 Feb 2005 (CET)

Kad netko koristi velika slova, onda time daje do znanja da je povećani dio teksta jako bitan i da ga se želi istaknuti. Vrištanje se izražava sa tri uskličnika na kraju rečenice. Glede sjajnog arhitekta, to je super što o njemu ima puno na internetu, ali za sve postoji vrijeme, a šačica ljudi koji uređuju ovu enciklopediju rade to u svoje slobodno vrijeme. Broj potencijalnih tema je izuzetno velik. To znači da ti ljudi ne mogu u mjesec dana stvoriti milijune članaka o svim mogućim osobama, nego samo onoliko koliko vrijeme dozvoli. Nemamo još ni o svim poznatim Hrvatima, a to je valjda ono što bi hrvatska Wikipedija morala imati... o ostalima da i ne govorimo. Hvala. Krešimir Ižaković 11:20, 15 Feb 2005 (CET)

Evo ga Filippo Brunelleschi, no smatram da koristenje velikih slova ne istice nista - podebljanje da - u e-mail etiketi KAD SE OVAKO PISE - znaci da se osoba dere - i ja se iskljucim - isto tako koristenje velikih slova pravi tekst necitljivim. Bilo bi dobro da studenti stave svoje radove sto napisu u wiki, naprimjer puno toga napise se za lektiru sto je steta da propada....

Vodomar 00:00, 16 Feb 2005 (CET)

Ispričavam se što je dio mog teksta izgledao kao deranje, jer to zaista nije bila namjera. Kao što sam već rekao, htio sam istaknuti. Pripazit ću ubuduće, da ne bude opet nesporazuma. Krešimir Ižaković 15:49, 16 Feb 2005 (CET)

Automatizacija

Za srpsku Vikipediju sada radim automatsko postavljanje nekih strana. Mogu to uraditi i za vasu, s tim sto mi treba odobrenje (registrovao bih ovde svog bota, pa bih preko njega to ubacio). Konkretno, sada radim templejte za mesece po uzoru na englesku Vikipediju. Cini mi se da imam sve potrebne informacije za to da bih uradio po hrvatskoj normi. (Dani: ponedeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, subota, nedjelja; meseci: sijecanj, veljaca, ozujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni, prosinac; podrazumeva se da nece biti u ASCII-ju.) Hajd, pa mi recite da li to da radim i jesam li gdegod pogresio. (Najbolje na mojoj stranici za razgovor na srpskoj Vikipediji.) --Millosh 09:12, 19 Feb 2005 (CET)

Krleža, Miroslav

Poštovani Wikipedijanci i Wikipedisti! Oprostite unaprijed što se miješam u ugodan život sretne male zajednice. Pokušao sam nedavno unijeti neke izmjene --- prvenstveno stilističke i faktografske --- u članak o Miroslavu Krleži. Izmjene su odbijene, i to uz --- držim --- bahat i nimalo produktivan komentar. Želio bih zato ovdje navesti razloge svojih izmjena, iznijeti zašto ih smatram boljima od prvotne verzije g. Kreše Ižakovića (kojemu, dakako, svaka čast na članku --- već ono što je napisao neizmjerno je više nego što je za internet želio prirediti, recimo, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"), i pozvati Vas na raspravu o svemu tome.

1. Članak počinje ovako:

Miroslav Krleža (1893 Zagreb- 1981 Zagreb) hrvatski književnik i enciklopedist.

Izmijenio sam to u:

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. VII. 1893 --- Zagreb, 29. XII. 1981), hrvatski književnik i enciklopedist.

Možda nije u duhu Wikipedije navoditi dan i mjesec nečijeg rođenja. Smatrao sam da bi veća preciznost tragačima za informacijama mogla samo koristiti.

2. Pod naslovom "Životopis" slijedi, zapravo, tekst o Krležinim djelima (vidi dotičnu stranicu). Bilo mi je to malo neobično, pa sam dodao odjeljak s naslovom "Život", preradivši iz "Leksikona hrvatskih pisaca" osnovne informacije o autoru.

3. Evo prvih dviju rečenica teksta same natuknice, kako sada stoje na Wikipediji:

Miroslav Krleža je ostavio najveći volumen u hrvatskoj književnosti do danas. U 88 godina života i 66 godina književne produktivnosti napisao je pedesetak omašnih svezaka pjesama, novela, romana, drama, eseja, političke publicistike, polemika, putopisa, dnevnika, memoara, enciklopedijskih natuknica: u njegovu djelu možemo naći sve oblike književnog izražavanja.

"Ostavio je najveći volumen" smatrao sam nejasnim --- volumen tekstova? I zašto je to važno? Zar je po tome Krleža najveći hrvatski književnik? Po volumenu?

"književne produktivnosti" --- ovo bi se moglo ljepše hrvatski reći; književnog rada, možda.

"u njegovu djelu možemo naći sve oblike književnog izražavanja" --- ovo je već itekako dokazano nabrajanjem vrsta tekstova koje je Krleža pisao; mislim da nekoga tko na WWW traži informacije ne treba opterećivati pleonazmima.

Zato sam početak izmijenio ovako:

Djelo (ovo je podnaslov, radi lakšeg snalaženja) --- Miroslav Krleža je jedan od najutjecajnijih pisaca hrvatske književnosti od kraja I. svjetskog rata do, otprilike, konca osamdesetih. Tome je pridonijelo i njegovo pozamašno djelo; za 88 godina života i 66 godina književne produktivnosti napisao je pedesetak omašnih svezaka, okušao se u gotovo svim oblicima književnog izražavanja: u poeziji, noveli i romanu, drami, eseju i publicistici, polemikama, dnevnicima i memoarima, pa i enciklopedijskim natuknicama.

Bio sam površan --- i sam sam ostavio "književnu produktivnost". Bio sam, možda, subjektivan --- smatram da Krležin utjecaj više nije onoliko monumentalan kakav je bio 1989. U svakom slučaju, rado ću čuti Vaše obaviješteno mišljenje.

Mislim da Wikipedija ne služi samo informiranju; ona služi i odgajanju pismenih ljudi, njihovoj međusobnoj komunikaciji. Premda bajtovi jure u milisekundama, strpljivost i koncentracija potrebni su i na internetu. Grubosti i autizma, s druge strane, imamo dovoljno i izvan WWW-a.

S poštovanjem, cijeneći Vaš rad,

Neven Jovanović neven.jovanovicATffzg.hr (Još jedan otpisani)

Tekst o Krleži, ovako prepravljen, običan je pamflet protuhrvatske provenijencije (tko želi, neka pogleda tu inačicu i taj gulaš). Ja ću izmijeniti glavni tekst o Krleži, i to na crti teksta kojeg sam napisao na en wiki. Što se tiče dodavanja datuma rođenja-to je zgodno, no i nebitno. Prošireni i izmijenjeni tekst će biti kroz dan-dva. Ove izmjene koje dotičnik spominje- djeluju kao bijedni napadaj i svojom isprekidanom naracijom ostavljaju dojam bezvezne brljotine. Mir Harven 21:36, 21 Feb 2005 (CET)

Jedan važan ispravak, jer je pohvala išla na krivu adresu: ja nisam napisao taj članak. Autor većine teksta je Mir Harven. Pogledajte povijest promjena. Krešimir Ižaković 16:36, 21 Feb 2005 (CET)

Pravilo trojno:

1. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovdje slati. (Ova opaska stoji na dnu stranice koju uređujete, i znači doslovno to, ukoliko netko ne želi vidjeti "svoj" doprinos promijenjen, neka svoje vrijeme i trud uloži na nekom drugom mjestu, a ne na wikipediji!)

2. Ukoliko netko smatra da je njegov doprinos bolji od nekog drugog, te da se djelo drugih osoba zapravo može smatrati vandalizmom, slobodan je kontaktirati administratora na hrvatskoj wikipediji.

3. Ukoliko netko napiše solidan članak, pogotovo kao registrirani korisnik hr. wikipedije čiji je kvalitetan doprinos wikipediji mjerljiv kroz dulje razdoblje, bonton wikipedije nalaže ili dotični članak lektorirati u slučaju sintaksnih/pravopisnih pogrešaka, odnosno napisati alternativni članak u slučaju da postoji sumnja u njegovu kvalitetu, i predložiti da se original izmjeni alternativnim člankom, što se može izvesti glasovanjem registriranih korisnika wikipedije.

Analiza je pokazala slijedeće:

O Krleži je već postojao solidan članak, koji je nevješto prepravljen (dan i mjesec rođenja i smrti je popravka na mjestu, dodana je prije par minuta). Ukoliko autor te izmjene želi drugu šansu, neka napiše BOLJI članak od postojećega kao Miroslav Krleža/alternativna verzija, i tada će isti biti prihvaćen.

Prijedlog: hrvatska wikipedija ima relativno malo članaka u usporedbi s engleskom, njemačkom ili japanskom wikipedijom, stoga bi uputio "zelene" wikipedijance da se usredotoče više na pisanje još nenapisanih članaka ili popravljanje nedorečenih, a ne na prepravljanje već solidnih članaka.

Administrator hr. wikipedije SpeedyGonsales 19:13, 23 Feb 2005 (CET)

Malo sam zbunjen -

kako to da na hr wiki, postoji gomila srpskog sadržaja, npr. narodno nozorište novi sad, ili biografije ljudi koji nemaju nikakve veze s hr, i sve to na ekavici? koja je ideja iza toga, prepraviti na hrvatski, brisati, ili što?

Veći dio su prebacili suradnici sa srpske wikipedije, pa ih treba prevesti na hrvatski. Glede sadržaja- wikipedija je enciklopedija, a ne prikaz neke države ili naroda. Naravno da na hrvatskoj wiki prioritet imaju hrvatske teme (dovoljno je pogledati npr. http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica i Hrvatske teme), no srpske nisu "isključene", a mogu biti i zgodne stilske vježbe (npr., ja sam napisao tekstove o Stojanu Novakoviću i Bori Ćosiću)-pa čak i provincijalnih srpskih malikana poput Milorada Šapčanina ili Sime Lukinog Lazića za koje nitko normalan nije čuo. No- sigurno si u pravu, bar na dva načine: srpske tekstove treba prevesti na hrvatski (i uskladiti s hrvatskim vidozorom), a hrvatske teme (od sporta do likovne umjetnosti, od politike do glazbe)- svakako bolje i detaljnije prezentirati. Mir Harven 12:02, 25 Feb 2005 (CET)

Sta je to, vidozor? --denny vrandečić | razgovor 12:08, 25 Feb 2005 (CET)

To ti je točka motrišta. Mir Harven 13:06, 25 Feb 2005 (CET)

A pijetao se kaže zoroklik?! Hahaha. Je li vi to ozbiljno ili je ovo neka zezancija? Kako se onda kažu naočale, po novom hrvatskom pravopisu?Emir Arven 00:01, 26 Feb 2005 (CET)

Sunac mu kalajisani, jezik je živi organizam koji se mijenja s vremenom, nove riječi ulaze u razgovorni jezik i postaju standardom, dok stare izlaze i to je normalno. Naravno, uvijek će biti onih koji će pisati nebih i nebismo i oblik ne bi ja njoj naplatio nazivaju ustaškom izmišljotinom, no to samo svjedoči o svjetonazoru užem od ušice igle. Ako u hrvatskom postoji vidokrug i vidilica, i dalekozor i pozor, zašto ne bi postojao i vidozor? Samo zato jer to samozvanom arbitru zvuči "novohrvatski"? Tough luck, baby :-)

Mala napomena: pravopis, gramatika, i fond riječi nisu isto, makar to neki poistovjećuju. SpeedyGonsales 01:05, 26 Feb 2005 (CET)

Ne znam ima li smisla ovdje otvarati raspru o hrvatskom, pravopisu, novotvorenicama...Pomalo mi je to dosadno, jer je ispucana tema na njuzama. Koga zanima, neka ode na hr.sci.jezik (može i preko google groups). Mir Harven 01:12, 26 Feb 2005 (CET)

Dvije stvari

1. Treba preko pola ove stranice u arhivu-prevelika je. 2. postoje popisi sa zadatcima, to je OK, no- mislim da je jasno da treba postaviti bar nekoliko članaka u bližoj budućnosti, informacije radi. Ne ću o apstrakcijama ni pojmovima (grane znanosti i sl.), nego, o ličnostima kao:

• Mladen Delić
• Frano Supilo
• Arsen Dedić
• Dragutin Tadijanović (tu je 100)
• Lino Červar

i

• Lenjin
• Staljin
• Mao

... Red bi bilo nešto napisati (OK, ja ću o Lenjinu i Staljinu). Popis nekih značajnijih osoba, iako malo bizarno (preko religije), je i na http://www.adherents.com/adh_influ.html Mir Harven 01:36, 26 Feb 2005 (CET)