Velika pješčana pustinja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 21. svibnja 2024. u 15:24

Položaj pustinje na zemljovidu Australije

Velika pješčana pustinja se prostire u sjeverozapadnom dijelu Australije. Zauzima prostor od 360 000 km² i proteže se širokim pojasom od gotovo 1300 km između planina Bruk i Hedlend do planina Macdonell i Peterman.

Veliki dio te pustinje predstavljaju pješčane dine koje su učvrščene biljkama. Dine leže paralelno, na udaljenosti od oko 400 m – 800 m jedna od druge. Srednja dužina dina iznosi 40 – 50 km, pri srednjoj visini od oko 15 m. Ovakav raspored dina nastao je pod utjecajem stalnih vladajućih vjetrova, tako da su one eolskog porijekla.

U istočnom dijelu pustinje, bliže planinama, pješčana pustinja ustupa mjesto kamenitoj pustinji i vapnenačko-šljunkovitoj. Osim toga,posvuda su razbacene zatvorene depresije sa slanom zemljom. U prošlosti je erozivna aktivnost bila jače razvijena. Dokaz za to su suha korita i terase jezerskih uvala koja se javljaju u perifernom dijelu pustinje.

Padaline su niske, s prosjekom od 300 mm na prostoru između obale i platoa Kimberley na sjeveru. Prosječna godišnja količina padalina je 250 mm čak i u najsušnijim dijelovima. Ljetne dnevne temperature su među najvišima u Australiji.

Biljni svijet pješčanih dina Velike pješčane pustinje je veoma bogat. Osnovna biljka je grm Zygockloa paradoxa, koji naseljava grebene dine, i spinifex (Triodia Basedovii), koji je rasprostranjen u nižem dijelu padina. Nešto gušće šikare akacije i niskih eukaliptusa zauzimaju kotline. Po glinenim udolinama između dina rasprostranjen je grmovit biljni svijet. Sjeveroistočni dio Velike pješčane pustinje gotovo je lišen dina i predstavlja pješčanu ravnicu sa slabim pokrivačem eolskog pijeska,koji leži na staroj strukturnoj ravnici.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Velika pješčana pustinja

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:IBRA 6.1 Great Sandy Desert.png|300px|mini|desno|Položaj pustinje na zemljovidu Australije]]
 [[Datoteka:Great Sandy Desert, Australia.jpg|300px|mini|desno|Satelitska snimka pustinje]]
-'''Velika pješčana pustinja''' se prostire u sjeverozapadnom dijelu [[Australija|Australije]]. Zauzima prostor od 360 000 km<sup>2</sup> i proteže se širokim pojasom od gotovo 1300 km između planina Bruk i Hedlend do planina Macdonell i Peterman.
+'''Velika pješčana pustinja''' se prostire u sjeverozapadnom dijelu [[Australija|Australije]]. Zauzima prostor od {{Broj|360 000}} km<sup>2</sup> i proteže se širokim pojasom od gotovo {{Broj|1300}} km između planina Bruk i Hedlend do planina Macdonell i Peterman.
-Veliki dio te [[pustinja|pustinje]] predstavljaju pješčane dine koje su učvrščene biljkama. Dine leže paralelno, na udaljenosti od oko 400m-800m jedna od druge. Srednja dužina dina iznosi 40-50km, pri srednjoj visini od oko    15m. Ovakav raspored dina nastao je pod utjecajem stalnih vladajućih vjetrova, tako da su one eolskog porijekla.
+Veliki dio te [[pustinja|pustinje]] predstavljaju pješčane dine koje su učvrščene biljkama. Dine leže paralelno, na udaljenosti od oko 400 m – 800 m jedna od druge. Srednja dužina dina iznosi 40 – 50 km, pri srednjoj visini od oko 15 m. Ovakav raspored dina nastao je pod utjecajem stalnih vladajućih vjetrova, tako da su one eolskog porijekla.
 U istočnom dijelu pustinje, bliže planinama, pješčana pustinja ustupa mjesto kamenitoj pustinji i vapnenačko-šljunkovitoj. Osim toga,posvuda su razbacene zatvorene depresije sa slanom zemljom. U prošlosti je [[erozija|erozivna]] aktivnost bila jače razvijena. Dokaz za to su suha korita i terase jezerskih uvala koja se javljaju u perifernom dijelu pustinje.
-Padaline su niske, s prosjekom od 300mm na prostoru između obale i platoa Kimberley na sjeveru. Prosječna godišnja količina padalina je 250mm čak i u najsušnijim dijelovima. Ljetne dnevne temperature su među najvišima u Australiji.
+Padaline su niske, s prosjekom od 300 mm na prostoru između obale i platoa Kimberley na sjeveru. Prosječna godišnja količina padalina je 250 mm čak i u najsušnijim dijelovima. Ljetne dnevne temperature su među najvišima u Australiji.
-Biljni svijet pješčanih dina Velike pješčane pustinje je veoma bogat. Osnovna biljka je grm Zygockloa paradoxa, koji naseljava grebene dine, i spinifex (Triodia Basedovii), koji je rasprostranjen u nižem dijelu padina. Nešto gušće šikare akacije i niskih eukaliptusa zauzimaju kotline. Po glinenim udolinama između dina rasprostranjen je grmovit biljni svijet. Sjeveroistočni dio Velike pješčane pustinje gotovo je lišen dina i predstavlja pješčanu ravnicu sa slabim pokrivačem eolskog pijeska,koji leži na staroj strukturnoj ravnici.
+Biljni svijet pješčanih dina Velike pješčane pustinje je veoma bogat. Osnovna biljka je grm ''Zygockloa paradoxa'', koji naseljava grebene dine, i spinifex (''Triodia Basedovii''), koji je rasprostranjen u nižem dijelu padina. Nešto gušće šikare akacije i niskih eukaliptusa zauzimaju kotline. Po glinenim udolinama između dina rasprostranjen je grmovit biljni svijet. Sjeveroistočni dio Velike pješčane pustinje gotovo je lišen dina i predstavlja pješčanu ravnicu sa slabim pokrivačem eolskog pijeska,koji leži na staroj strukturnoj ravnici.
 == Izvori ==