(Go: >> BACK << -|- >> HOME <<)

Prijeđi na sadržaj

Sanjanje: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Treecko (razgovor | doprinosi)
m Razgovor:Sanjanje premješteno na Sanjanje
Rev. na 16. srpnja 2017.
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
 
(Nije prikazano 37 međuinačica 25 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{redirect|San|narod s juga Afrike|[[San (narod)]]}}
'''Sanjanje''' je složeni [[psihobiologija|psihobiološki]] proces praćen vrlo određenom [[fiziologija|fiziološkom]] slikom.
'''Sanjanje''' je složeni [[psihobiologija|psihobiološki]] proces praćen vrlo određenom [[fiziologija|fiziološkom]] slikom.
[[Slika:REM.png|right|thumb|[[EEG]] prikazuje REM fazu]]
[[Datoteka:REM.png|desno|mini|[[EEG]] prikazuje REM fazu]]


Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom [[svjesnost|svijesti]]. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je [[REM-faza|REM-fazom]]. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon [[spavanje|spavanja]] mogao biti dozvan u [[sjećanje]]. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. s [[biologija|biološkog]] stanovišta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.
Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom [[svijest]]i. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je [[REM-faza|REM-fazom]]. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon [[spavanje|spavanja]] mogao biti dozvan u [[sjećanje]]. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S [[biologija|biološkog]] stajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.


Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u [[halucinacija|halucinantnim]] nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju.
Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u [[halucinacija|halucinantnim]] nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju.


[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Fiziologija]]
[[Kategorija:Fiziološki procesi]]
[[Kategorija:San]]
{{kat?}}

[[ar:حلم]]
[[bg:Сън]]
[[ca:Somni]]
[[cs:Sen]]
[[da:Drøm]]
[[de:Traum]]
[[en:Dream]]
[[et:Unenägu]]
[[es:Ensueño]]
[[eo:Sonĝo]]
[[fa:رویا]]
[[fr:Rêve]]
[[gl:Soño]]
[[io:Revo]]
[[id:Mimpi]]
[[is:Draumur]]
[[it:Sogno]]
[[he:חלום]]
[[nl:Droom]]
[[ja:夢]]
[[no:Drøm]]
[[nrm:Rêve]]
[[pl:Marzenia senne]]
[[pt:Sonho]]
[[ru:Сновидение]]
[[sq:Ëndërra]]
[[simple:Dream]]
[[sr:Сан]]
[[fi:Uni]]
[[sv:Dröm]]
[[th:ความฝัน]]
[[tr:Rüya]]
[[ur:خواب]]
[[yi:חלום]]
[[zh:夢]]

Posljednja izmjena od 15. studenoga 2018. u 22:17

»San« preusmjerava ovamo. Za narod s juga Afrike, pogledajte San (narod).

Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.

EEG prikazuje REM fazu

Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom svijesti. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je REM-fazom. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon spavanja mogao biti dozvan u sjećanje. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S biološkog stajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.

Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u halucinantnim nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju.