Sanjanje: razlika između inačica
m Razgovor:Sanjanje premješteno na Sanjanje |
Rev. na 16. srpnja 2017. Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
(Nije prikazano 37 međuinačica 25 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{redirect|San|narod s juga Afrike|[[San (narod)]]}} |
|||
'''Sanjanje''' je složeni [[psihobiologija|psihobiološki]] proces praćen vrlo određenom [[fiziologija|fiziološkom]] slikom. |
'''Sanjanje''' je složeni [[psihobiologija|psihobiološki]] proces praćen vrlo određenom [[fiziologija|fiziološkom]] slikom. |
||
[[ |
[[Datoteka:REM.png|desno|mini|[[EEG]] prikazuje REM fazu]] |
||
Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom [[ |
Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom [[svijest]]i. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je [[REM-faza|REM-fazom]]. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon [[spavanje|spavanja]] mogao biti dozvan u [[sjećanje]]. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S [[biologija|biološkog]] stajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze. |
||
Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u [[halucinacija|halucinantnim]] nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju. |
Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u [[halucinacija|halucinantnim]] nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju. |
||
[[Kategorija:Psihologija]] |
[[Kategorija:Psihologija]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Fiziološki procesi]] |
||
[[Kategorija:San]] |
|||
{{kat?}} |
|||
[[ar:حلم]] |
|||
[[bg:Сън]] |
|||
[[ca:Somni]] |
|||
[[cs:Sen]] |
|||
[[da:Drøm]] |
|||
[[de:Traum]] |
|||
[[en:Dream]] |
|||
[[et:Unenägu]] |
|||
[[es:Ensueño]] |
|||
[[eo:Sonĝo]] |
|||
[[fa:رویا]] |
|||
[[fr:Rêve]] |
|||
[[gl:Soño]] |
|||
[[io:Revo]] |
|||
[[id:Mimpi]] |
|||
[[is:Draumur]] |
|||
[[it:Sogno]] |
|||
[[he:חלום]] |
|||
[[nl:Droom]] |
|||
[[ja:夢]] |
|||
[[no:Drøm]] |
|||
[[nrm:Rêve]] |
|||
[[pl:Marzenia senne]] |
|||
[[pt:Sonho]] |
|||
[[ru:Сновидение]] |
|||
[[sq:Ëndërra]] |
|||
[[simple:Dream]] |
|||
[[sr:Сан]] |
|||
[[fi:Uni]] |
|||
[[sv:Dröm]] |
|||
[[th:ความฝัน]] |
|||
[[tr:Rüya]] |
|||
[[ur:خواب]] |
|||
[[yi:חלום]] |
|||
[[zh:夢]] |
Posljednja izmjena od 15. studenoga 2018. u 22:17
Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.
Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom svijesti. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je REM-fazom. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon spavanja mogao biti dozvan u sjećanje. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S biološkog stajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.
Za razliku od doživljaja budne svijesti, doživljaji se u snu odvijaju u halucinantnim nizovima slika u kojima nema reda. Nedostaje im kontrolna funkcija "ja" koja inače djeluje kao čuvar prilagodbe na zbilju.