Pregabalin

Ovo je članak tjedna  – 17. tjedan 2024. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija
Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.

Prikaz molekule pregabalina.
Prikaz molekule pregabalina.

Pregabalin, poznat i kao Lyrica, je antikonvulzant, analgetik i anksiolitik koji se upotrebljava pri liječenju epilepsije, periferne i središnje neuropatske boli, fibromialgije, sindroma nemirnih nogu te generaliziranoga anksioznog poremećaja.[1][2] Pregabalin je gabapentinoid koji djeluje kao inhibitor nekih kalcijevih kanala.

Česte nuspojave uključuju glavobolju, pospanost, zbunjenost, akutne probleme s pamćenjem i koncentracijom, suha usta, smetnje vida te porast tjelesne težine. Ozbiljne su nuspojave, koje se rijetko mogu pojaviti, angioedem te porast rizika od samoubojstva. Ako se pregabalin uzima u terapijskim dozama, rizik je od stvaranja ovisnosti nizak.

Odobren je za uporabu u Sjedinjenim Američkim Državama 2004. kao nasljednik gabapentina.

Medicinska uporaba

Epilepsija

Pregabalin je koristan adjuvant češće propisivanim antiepilepticima te nerijetko nije dovoljan kao monoterapija.

Kronična bol

Europski savez neuroloških društava (EFNS) preporuča pregabalin kao lijek prvog izbora u liječenju boli povezanom s dijabetičkom neuropatijom, postherpetičnom neuralgijom i centralnom neuropatskom boli. U slučaju nepotpunog odgovora, spoj pregabalina i amitriptilina ili duloksetina daje bolje rezultate u liječenju boli u odnosu na monoterapiju pregabalinom. Pregabalin je učinkovit i u liječenju nekih oblika kronične mišićno-koštane boli.[3]

Doze pregabalina za liječenje neuropatske i drugih oblika kronične boli i fibromialgije obično iznose između 150 mg i 450 mg. Najviša dopuštena doza je 600 mg.[4]

Pregabalin obično nije učinkovit u liječenju akutne boli.

Sindrom nemirnih nogu

U posljednjim su se godinama gabapentin i pregabalin nametnuli kao terapija prvog izbora u liječenju RLS-a, ponešto potiskujući tako agoniste dopamina, poput pramipeksola, iz uporabe. Pregabalin je djelotvoran u smanjivanju simptoma RLS-a i dobro se podnosi.[5]

Anksiozni poremećaji

Pregabalin je umjereno djelotvoran u liječenju generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP-a). Siguran je i djelotvoran kod liječenja socijalnog anksioznog poremećaja.[6] Uporaba pregabalina dokazano[7] smanjuje potrebu za uzimanjem benzodiazepina u navedenim poremećajima.

Svjetski savez biološke psihijatrije preporuča pregabalin kao lijek prvog izbora u liječenju GAP-a, uz antidepresivne lijekove kao što su SIPPS-i. Pregabalin je učinkovit adjuvant u komplementarnom liječenju opsesivnog kompulzivnog poremećaja i PTSP-a.[8]

Pregabalin, za razliku od benzodiazepina, ima povoljan učinak na arhitekturu sna. Poznato je[9] da pregabalin promovira dubok san koji je obično kompromitiran u ljudi s anksioznim poremećajima, ali i u ljudi s bolestima nociplastične boli, kao što je fibromialgija.

Depresija

Neka istraživanja pokazuju da je pregabalin koristan adjuvant antidepresivima u liječenju depresije.[10] Pretpostavlja se da je razlog učinak pregabalina na GABA-ergičke receptore u mozgu što posredno dovodi do modulacije glutamatnog sustava koji je povezan s mnogim oblicima depresije.[11]

Prevencija migrena

Postoje dokazi da je pregabalin djelotvoran u prevenciji boli uzrokovane migrenom.[12]

Vizualni snijeg

Postoje neke spoznaje o djelomičnoj učinkovitosti pregabalina u liječenju vizualnog snijega.[13]

Tinitus

Pregabalin je potencijalno umjereno djelotvoran u liječenju simptoma tinitusa, no potrebno je još dokaza koji podupiru ovu uporabu.[14]

Simptomi ustezanja od alkohola

Pregabalin je umjereno djelotvoran u liječenju simptoma ustezanja od alkohola.[15]

Istraživanja

Postoje istraživanja na životinjskim modelima koja ukazuju na važna svojstva pregabalina u liječenju neuroloških i psihijatrijskih bolesti. Pregabalin posjeduje antialodinijska i neurozaštitna svojstva.[16][17]

Izvori

  1. ↑ Pregabalin Monograph for Professionals. Drugs.com
  2. ↑ The Safety and Efficacy of Pregabalin Add-on Therapy in Restless Legs Syndrome Patients
  3. ↑ Pregabalin in Neuropathic Pain: Evidences and Possible Mechanisms. PubMed Central
  4. ↑ Pregabalin (Oral Route). Mayo Clinic
  5. ↑ The Management of Restless Legs Syndrome: An Updated Algorithm. ScienceDirect
  6. ↑ Kawalec, Paweł; Cierniak, Agnieszka; Pilc, Andrzej; Nowak, Gabriel. 8. travnja 2015. Pregabalin for the treatment of social anxiety disorder. Expert Opinion on Investigational Drugs. 24 (4): 585–594. doi:10.1517/13543784.2014.979283. PMID 25361817 Prenosi PubMed
  7. ↑ Hadley, Sallie J.; Mandel, Francine S.; Schweizer, Edward. 8. travnja 2012. Switching from long-term benzodiazepine therapy to pregabalin in patients with generalized anxiety disorder: a double-blind, placebo-controlled trial. Journal of Psychopharmacology (Oxford, England). 26 (4): 461–470. doi:10.1177/0269881111405360. PMID 21693549 Prenosi PubMed
  8. ↑ Baniasadi, Mehdi; Hosseini, Golkoo; Fayyazi Bordbar, Mohammad Reza; Rezaei Ardani, Amir; Mostafavi Toroghi, Hesam. 8. studenoga 2014. Effect of pregabalin augmentation in treatment of patients with combat-related chronic posttraumatic stress disorder: a randomized controlled trial. Journal of Psychiatric Practice. 20 (6): 419–427. doi:10.1097/01.pra.0000456590.12998.41. PMID 25406046 Prenosi PubMed
  9. ↑ Bazil, C. W.; Dave, J.; Cole, J.; Stalvey, J.; Drake, E. 8. travnja 2012. Pregabalin increases slow-wave sleep and may improve attention in patients with partial epilepsy and insomnia. Epilepsy & Behavior: E&B. 23 (4): 422–425. doi:10.1016/j.yebeh.2012.02.005. PMID 22424859 Prenosi PubMed
  10. ↑ Showraki, Mostafa. 8. studenoga 2007. Pregabalin in the treatment of depression. Journal of Psychopharmacology (Oxford, England). 21 (8): 883–884. doi:10.1177/0269881107078496. PMID 17984164 Prenosi PubMed
  11. ↑ Glutamate and depression: Reflecting a deepening knowledge of the gut and brain effects of a ubiquitous molecule. PubMed Central
  12. ↑ Ep, Calandre; Jm, Garcia-Leiva; F, Rico-Villademoros; Js, Vilchez; Cm, Rodriguez-Lopez. 8. siječnja 2010. Pregabalin in the treatment of chronic migraine: an open-label study. Clinical neuropharmacology. 33 (1). doi:10.1097/WNF.0b013e3181bf1dbe. PMID 19935409 Prenosi pubmed.ncbi.nlm.nih.gov
  13. ↑ Visual Snow: A Review on Pathophysiology and Treatment. PubMed Central
  14. ↑ Sensorineural Tinnitus: Its Pathology and Probable Therapies. PubMed Central
  15. ↑ Pregabalin for the Treatment of Drug and Alcohol Withdrawal Symptoms: A Comprehensive Review. PubMed Central
  16. ↑ Wallin, Johan; Cui, Jian-Guo; Yakhnitsa, Vadim; Schechtmann, Gastón; Meyerson, Björn A.; Linderoth, Bengt. 8. travnja 2002. Gabapentin and pregabalin suppress tactile allodynia and potentiate spinal cord stimulation in a model of neuropathy. European Journal of Pain (London, England). 6 (4): 261–272. doi:10.1053/eujp.2002.0329. PMID 12161092 Prenosi PubMed
  17. ↑ The neuroprotective effects of pregabalin after cerebral ischemia by occlusion of the middle cerebral artery in rats. PubMed Central
    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pregabalin&oldid=6914509"