Južni Slaveni: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 12. svibnja 2024. u 10:14

Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina). Skupine Slavena doprle su u ove krajeve u 2. polovici 7. stoljeća, a njihov ustroj je bio plemenski. Neke skupine zacijelo su bile prije dolaska slavenizirane (Hrvati), a neke nakon što su prodrli u ove krajeve (Bugari).

Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:

Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, Sandžak u Srbiji, sjevernoj Crnoj Gori;
Bugari sa svojim islamiziranim ogrankom Pomacima;
Crnogorci u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike Bukumire, Kriče i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;
Goranci, u području Gore (Kosovo), susjednim predjelima Albanije i dva sela u Makedoniji.
Hrvati u Hrvatskoj,velikim dijelovima Bosne i Hercegovine te u manjem dijelu i Srbije (Bačka (dijelovi Bunjevaca i Šokaca) i Srijem (Šokaca)), Janjevci,(Kosovo) koji su dobili ime po selu Janjevu, i manjim enklavama u Rumunjskoj (Krašovani), Mađarskoj i Austriji (gradišćanski Hrvati), Italiji (moliški Hrvati) i Crnoj Gori.
Makedonci u Makedoniji kojima pripadaju i Torbeši;
Slovenci na sjeverozapadu, Slovenija, područje Koruške u Austriji i Furlanije-Julijske krajine u Italiji;
Srbi u Srbiji, velikim dijelovima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, te dijelom u Hrvatskoj, na Kosovu, u Rumunjskoj, Mađarskoj, Albaniji, Grčkoj, Slovačkoj i Češkoj.

Južni Slaveni koji žive u Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori većinom su pravoslavci, dok su južni Slaveni u Sloveniji i Hrvatskoj većinom katolici (Hrvati, Slovenci). U Bosni i Hercegovini zastupljeni su muslimani (Hrvati i Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i katolici (Hrvati). U svijetu ima ukupno 33 000 000 južnih Slavena. Oni su istovremeno i najveća jezična grupa jugoistočne Europe. Južni Slaveni u Bugarskoj, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i dijelu Bosne i Hercegovine pišu ćirilicom, a u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine latinicom.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Miriam B. Murphy, South Slav Community in Midvale Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2006. (Wayback Machine)
Slavenska mitologija
Magazin Bošnjaka Kosova na bošnjačkom jeziku Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. kolovoza 2006. (Wayback Machine)

Izvori[uredi | uredi kôd]

¹ Malcolm, Noel (1994). Bosnia A Short History. New York University Press. ISBN 0-8147-5520-8

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 Narodi koji predstavljaju skupinu Južnih Slavena su:
-*[[Bošnjaci]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Sandžak|Raska]] u [[Srbija|Srbiji]], sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]];
+*[[Bošnjaci]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Sandžak]] u [[Srbija|Srbiji]], sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]];
 *[[Bugari]] sa svojim islamiziranim ogrankom [[Pomaci]]ma;
 *[[Crnogorci]] u Crnoj Gori koji su zamijenili prastanovnike [[Bukumiri|Bukumire]], [[Kriči|Kriče]] i druge, i čija je organizacija do ne tako davnih vremena bila tribalna;