Grad: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. lipnja 2011. u 18:49

Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti, za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Između uobičajenog značenja riječi grad i onoga u administrativnoj upotrebi postoji bitna razlika, koja često dovodi do zabuna i nesporazuma. Mnogi gradovi imaju zaseban administrativni, pravni ili povijesni status temeljen na lokalnom zakonu. Zato se ponegdje za ovo drugo značenje koristi sintagma upravni grad.

Gradovi općenito imaju razvijene sisteme za zdravstvo, infrastrukturu, korištenje zemljišta, stanovanje, urbanizam i transport. Gradovi takodjer imaju definirana industrijska, trgovačka i rezidencijalna područja. Veliki grad površinom i/ili brojem stanovnika postaje metropolis (kao napr. Shanghai), a jednom kad se raširi do susjednog grada i spoji se s njim postaje megalopolis (napr. Tokyo i Yokohama). Gradovi su rasli i razvijali se noseći sa sobom svoje prednosti i mane. Prednosti su uključivale: smanjene troškove transporta, razmjenu dobara i ideja, dijeljenje prirodnih resursa, neograničen pristup tržištu, a kasnije tijekom razvoja i pogodnosti poput vodovoda i kanalizacije. Mane su uključivale: smanjenje stambenog prostora, porast kriminala svih vrsta, povećanu smrtnost, povećane troškove života i zagađenje.

Jedna karakteristika koja razlikuje malo mjesto od velikog grada je organizirana lokalna vlast. Mjesto ili manje naselje postiže svoje zajedničke ciljeve neformalnim dogovorima među susjedima ili pod vodstvom vođe/poglavara/starješine. Gradom upravljaju profesionalni administratori koji donose pravila i 'regulativu', te posebne poreze i takse (hranu ili druge potrepštine kojima se može trgovati) da bi se namirila gradska vlast. Ta gradska vlast mogla je biti temeljena na religiji, nasljednom pravu, vojnoj moći, općekorisnim projektima (napr. izgradnja kanala), poljoprivredi i raspodjeli hrane, zemljoposjedništvu, manufakturi, trgovini, financijama, ili kombinaciji navedenog.

Društva i ljudske zajednice koje borave u gradovima često se nazivaju civilizacije.

Grad kao organizacija prostora

Motovun, primjer grada "organičkog oblika"

Grad, kao najveća čovjekova tvorevina je ujedno i najsloženija kompozicija oblika (volumen zgrada, kuća, svega sagrađenog) u prostoru (ulice, trgovi, avenije, bulevari, dvorišta i parkovi). Tek u njihovom jedinstvu i skladu postiže se najveće vrijednosti grada.

Brojni su razlozi za osnivanje grada, ali temeljni je potreba da velik broj ljudi živi na malenom prostoru što zahtijeva razvijenu organizaciju života. Grad ima vodeću ulogu u povijesti i razvoju ljudskih zajednica, jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i društva. Najvažnije funkcije grada su: stanovanje, rekreacija, industrija i promet. S industrijskom revolucijom dolazi i do pojave velegrada. Složeni organizmi gradova sa svekolikim brojnim namjenama (stanovanje, proizvodnja, trgovina, društvene funkcije, sakralne i profane, komunikacije, itd.) spomenici su međuovisnosti i sustvaralaštva svih likovnih umjetnosti – arhitekture, skulpture i slikarstva, parkogradnje i mostogradnje.

Datoteka:SPLIT-Hebrard overall color restitution.jpg

Split je izrastao oko "geometrijske" Dioklecijanove palače

Po organizaciji prostora (urbanizacija) prostoje dva različita tipa gradova:

- Organički oblik, uglavnom ima ulice u koncentričnim krugovima ili elipsama (takvi su obično gradovi na brijegu jer ulice povezuju sve točke iste nadmorske visine). Takvi su gradovi nastali u pretpovijesti ili srednjem vijeku (npr. Istarski gradovi: Labin, Buje, Motovun …)

- Geometrijski oblik gdje se ulice sijeku pod pravim kutom, a unutar te mreže su "otoci" (lat. insulae) stambenih četvrti u obliku kvadrata ili pravokutnika. Takvi su gradovi obično u nizinama, antičkog podrijetla … (npr. Poreč, Rab, Zadar, itd.), a takvoj shemi se vraćaju urbanisti svih razdoblja.

Grad kao jedinica lokalne samouprave

Prema "Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi", koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 6. travnja 2001. godine (članak 5):

"Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka."''

Grad obično obuhvaća više naselja

U pravilu, grad kao jedinica lokalne samouprave ne poklapa se s naseljem po kome je nazvan. Zato se, npr., u Leksikonu naselja Hrvatske česte definicije poput one za Beli Manastir: "naselje u istoimenom Gradu Osječko-baranjske županije". U tom leksikonu, kad se misli na grad kao jedinicu lokalne samouprave, riječ Grad piše se velikim početnim slovom, a kad se misli na glavno (gradsko) naselje u takvoj jedinici lokalne samouprave riječ grad piše se malim početnim slovom, npr.: "Dijelovi su grada: Beli Manastir-Planina, Haljevo, Palača i Sudaraš. Naselja u Gradu: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina."

U "Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi" govori se o mjestima (ili naseljenim mjestima), ali i o gradskom naselju (kad se misli na glavno naselje u gradu) i prigradskim naseljima koja pripadaju nekom gradu. "Leksikon naselja Hrvatske" dosljedno sva naseljena mjesta naziva naseljima, što je i opravdano jer naselja koja pripadaju nekim gradovima nikako nisu prigradska naselje (npr. naselja koja pripadaju gradovima Belišću ili Valpovu).