Grad: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 46.188.174.254 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGaBot Oznaka: brzo uklanjanje |
||
(Nije prikazano 11 međuinačica 10 suradnika) | |||
Redak 2: | Redak 2: | ||
[[Datoteka:2017-07-30-21h55m18.jpg|250px|mini|Grad [[Krakov]], bivši glavni grad Poljske]] |
[[Datoteka:2017-07-30-21h55m18.jpg|250px|mini|Grad [[Krakov]], bivši glavni grad Poljske]] |
||
'''Grad'' |
'''Grad''' je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od [[industrija|industrije]], [[trgovina|trgovine]] i servisnih djelatnosti za razliku od [[selo|sela]] gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko [[poljoprivreda|poljoprivrede]]. |
||
Između uobičajenog značenja riječi '''grad''' i onoga u administrativnoj upotrebi postoji bitna razlika |
Između uobičajenog značenja riječi '''''grad''''' i onoga u [[Državna uprava|administrativnoj]] upotrebi postoji bitna razlika koja često dovodi do zabuna i nesporazuma. Mnogi gradovi imaju zaseban administrativni, pravni ili povijesni status temeljen na lokalnom zakonu. Zato se ponegdje za ovo drugo značenje rabi sintagma ''upravni grad''. |
||
Gradovi općenito imaju razvijene |
Gradovi općenito imaju razvijene sustave [[zdravstvo|zdravstva]], [[infrastrukturu|infrastrukture]], uporabe zemljišta, stanovanja, [[urbanizam|urbanizma]] i [[transport|transporta]]. |
||
Gradovi također imaju definirana industrijska, trgovačka i rezidencijalna područja. |
|||
Veliki grad površinom i/ili brojem stanovnika postaje [[metropolis]] (kao napr. [[Shanghai]]), a jednom kad se raširi do susjednog grada i spoji se s njim postaje [[megalopolis]] (napr. [[Tokyo i Yokohama]]). |
|||
⚫ | Gradovi |
||
⚫ | Gradovi također imaju definirana industrijska, trgovačka i rezidencijalna područja. Grad velik površinom i/ili brojem stanovnika postaje [[metropolis|''metropolis'']] (primjerice [[Shanghai]]), a jednom kad se raširi do susjednog grada i spoji se s njim postaje [[megalopolis|''megalopolis'']] (poput [[Tokio i Yokohama|Tokija i Yokohame]]). Gradovi rastu i razvijaju se noseći sa sobom prednosti i mane. Prednosti uključuju: smanjene troškove transporta, razmjenu dobara i ideja, dijeljenje prirodnih resursa, neograničen pristup tržištu, a kasnije razvojem i pogodnosti poput [[Vodovod|vodovoda]] i [[Kanalizacija|kanalizacije]]. Mane su pak: smanjenje stambenoga prostora, porast [[Kriminal|kriminala]] svih vrsta, povećana smrtnost, povećani troškove života i [[zagađenje]]. |
||
Jedna karakteristika koja razlikuje malo mjesto od velikog grada je organizirana lokalna vlast. Mjesto ili manje naselje postiže svoje zajedničke ciljeve neformalnim dogovorima među susjedima ili pod vodstvom vođe/poglavara/starješine. |
|||
⚫ | Gradom upravljaju profesionalni administratori koji donose pravila i 'regulativu' |
||
⚫ | Jedna karakteristika koja razlikuje malo mjesto od velikog grada jest organizirana lokalna vlast. Mjesto ili manje naselje postiže svoje zajedničke ciljeve neformalnim dogovorima među susjedima ili pod vodstvom vođe/poglavara/starješine. Gradom upravljaju profesionalni administratori koji donose pravila i ''regulativu'' te posebne poreze i takse (hranu ili druge potrepštine kojima se može trgovati) da bi se namirila gradska vlast. Ta gradska vlast mogla je biti temeljena na [[Religija|religiji]], nasljednome pravu, [[Vojna moć|vojnoj moći]], općekorisnim projektima (primjerice izgradnja kanala), poljoprivredi i raspodjeli hrane, zemljoposjedništvu, [[Manufaktura|manufakturi]], trgovini, [[Financije|financijama]] ili kombinaciji navedenoga. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | [[Datoteka:Motovun_2002_Croatia.jpg|mini|lijevo|300px|[[Motovun]], primjer grada "organičkog oblika"]] Grad, kao najveća čovjekova tvorevina |
||
⚫ | Brojni su razlozi za osnivanje grada, ali temeljni je potreba da velik broj ljudi živi na |
||
Složeni organizmi gradova sa svekolikim brojnim namjenama (stanovanje, [[proizvodnja]], [[trgovina]], društvene funkcije, sakralne i profane, [[komunikacije]], itd.) spomenici su međuovisnosti i sustvaralaštva svih likovnih umjetnosti – [[arhitektura|arhitekture]], [[skulptura|skulpture]] i [[slikarstvo|slikarstva]], [[parkogradnja|parkogradnje]] i [[mostogradnja|mostogradnje]]. |
|||
⚫ | [[Datoteka:Motovun_2002_Croatia.jpg|mini|lijevo|300px|[[Motovun]], primjer grada "organičkog oblika"]] Grad, kao najveća čovjekova tvorevina ujedno je i najsloženija kompozicija oblika (volumen zgrada, kuća, svega sagrađena) u [[prostor]]u ([[ulica|ulice]], [[trg]]ovi, [[avenija|avenije]], [[bulevar]]i, [[dvorište|dvorišta]] i [[park]]ovi). Tek u njihovom jedinstvu i skladu postiže se najveća vrijednost grada. |
||
⚫ | Brojni su razlozi za osnivanje grada, ali temeljni je potreba da velik broj ljudi živi na malenu prostoru što zahtijeva razvijenu organizaciju života. Grad ima vodeću ulogu u [[Povijest|povijesti]] i razvoju ljudskih zajednica jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i društva. Najvažnije su funkcije grada: [[stanovanje]], [[rekreacija]], [[industrija]] i [[promet]]. S [[Industrijska revolucija|industrijskom revolucijom]] pojavljuje se i [[velegrad]]. Složeni organizmi gradova s brojnim namjenama (stanovanje, [[proizvodnja]], [[trgovina]], društvene funkcije, sakralne i profane, [[komunikacije]] itd.) spomenici su međuovisnosti i sustvaralaštva svih likovnih umjetnosti – [[arhitektura|arhitekture]], [[skulptura|skulpture]] i [[slikarstvo|slikarstva]], [[parkogradnja|parkogradnje]] i [[mostogradnja|mostogradnje]]. |
||
Po organizaciji prostora ([[urbanizacija]]) |
Po organizaciji prostora ([[urbanizacija]]) postoje dva različita tipa gradova: organički i geometrijski oblik. |
||
'''Organički oblik''' |
'''Organički oblik''' uglavnom ima ulice u koncentričnim krugovima ili elipsama (takvi su obično gradovi na brijegu jer ulice povezuju sve točke iste nadmorske visine). Takvi su gradovi nastali u [[pretpovijest]]i ili [[srednji vijek|srednjem vijeku]] (primjer su istarski gradovi: [[Labin]], [[Buje]], [[Motovun]]…) |
||
'''Geometrijski oblik''' |
'''Geometrijski oblik''' ima ulice sijeku pod pravim kutom, a unutar te mreže nalaze se ''otoci'' (lat. ''insulae'') stambenih četvrti u obliku kvadrata ili pravokutnika. Takvi su gradovi obično u nizinama, antičkoga podrijetla (poput [[Poreč|Poreča]], [[Rab|Raba]], [[Zadar|Zadra]] i drugih), a takvoj shemi vraćaju se urbanisti svih razdoblja. |
||
== |
== Jedinica lokalne samouprave == |
||
Prema |
Prema ''Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi'' koji je donio [[Hrvatski sabor]] na sjednici 6. travnja 2001. godine (članak 5): |
||
'' |
''Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište [[županija|županije]] te svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.'' |
||
''Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka. |
''Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.'' |
||
⚫ | U pravilu grad kao jedinica lokalne samouprave ne poklapa se s naseljem po kojem je nazvan. Zato se, primjerice, u[[Leksikon naselja Hrvatske | ''Leksikonu naselja Hrvatske'']] česte definicije poput one [[Beli Manastir|Belog Manastira]]: ''naselje u istoimenom Gradu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]''. U tom leksikonu, kad se misli na grad kao jedinicu lokalne samouprave, riječ ''grad'' piše se velikim početnim slovom, a, kad se misli na glavno (gradsko) naselje u takvoj jedinici lokalne samouprave, riječ se piše malim početnim slovom, primjerice: ''Dijelovi su grada: Beli Manastir-Planina, Haljevo, Palača i Sudaraš. Naselja u Gradu: Beli Manastir, [[Branjin Vrh]], [[Šećerana (Beli Manastir)|Šećerana]] i [[Šumarina]].'' |
||
== Grad obično obuhvaća više naselja == |
|||
⚫ | U ''Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi'' govori se i o mjestima (ili naseljenim mjestima), ali i o gradskom naselju (kad se misli na glavno naselje u gradu) i prigradskim naseljima koja pripadaju nekom gradu. ''Leksikon naselja Hrvatske'' dosljedno sva naseljena mjesta naziva naseljima. To je i opravdano jer naselja koja pripadaju nekim gradovima nikako nisu prigradska naselje (poput naseljā koja pripadaju gradovima [[Belišće|Belišću]] ili [[Valpovo|Valpovu]]). |
||
⚫ | U pravilu |
||
==Zanimljivosti== |
|||
⚫ | U |
||
*[[Vinkovci]] su najstariji kontinuirano naseljeni grad u Europi (kontinuirano naseljen 8200 godina).<ref>[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.</ref> |
|||
*[[Hum (Buzet)|Hum]] se često navodi kao najmanji grad na svijetu. |
|||
== Galerija == |
== Galerija == |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Datoteka:Aerial-view-of-Montague.jpg|[[Montague]] na istoimenoj rijeci, [[Prince Edward Island]], [[Kanada]] |
Datoteka:Aerial-view-of-Montague.jpg|[[Montague]] na istoimenoj rijeci, [[Prince Edward Island]], [[Kanada]] |
||
Datoteka:New Liskeard aerial.JPG|[[New Liskeard]], danas dio grada [[Temiskaming Shores]], Ontario, Kanada |
Datoteka:New Liskeard aerial.JPG|[[New Liskeard]], danas dio grada [[Temiskaming Shores]], Ontario, Kanada |
||
Datoteka: |
Datoteka:Ferry terminal South Harbour. Helsinki, Finland.jpg|[[Helsinki]], [[Finska]] |
||
Datoteka: |
Datoteka:Keflavik aerial view.jpg|[[Keflavik]], [[Island]] |
||
Datoteka: |
Datoteka:Akureyri-Harbor-20030602.jpg|[[Akureyri]], lučki grad na Islandu |
||
Datoteka: |
Datoteka:Tokyo Oka2.JPG|[[Tokio]], [[Japan]] |
||
Datoteka: |
Datoteka:Yokohama MinatoMirai21.jpg|[[Yokohama]], Japan |
||
Datoteka: |
Datoteka:Kagami river01s3000.jpg|[[Kochi]] na rijeci Kagami, Japan |
||
Datoteka: |
Datoteka:Valencia (Venezuela) Skyline.jpg|Valencia, Venezuela |
||
Datoteka:Kirya bridge Tel Aviv.jpg|Most Kirya, [[Tel Aviv]], [[Izrael]] |
Datoteka:Modern Doha.jpg|[[Doha]], [[Katar]] |
||
Datoteka:Kirya bridge Tel Aviv.jpg|Most Kirya, [[Tel Aviv]], [[Izrael]] |
|||
Datoteka:Kathmandu Valley panorama.jpg|[[Katmandu]], [[Nepal]] |
Datoteka:Kathmandu Valley panorama.jpg|[[Katmandu]], [[Nepal]] |
||
Datoteka:Nuukair.jpg|[[Nuuk]], [[Grenland]] |
Datoteka:Nuukair.jpg|[[Nuuk]], [[Grenland]] |
||
Datoteka: |
Datoteka:Szczecin Zamek Ksiazat Pomorskich (od pln-zach).jpg|[[Szczecin]], lučki grad u Poljskoj |
||
</gallery> |
</gallery> |
||
== |
== Povezani članci == |
||
* [[Glavni grad]] |
* [[Glavni grad]] |
||
* [[Velegrad]] |
* [[Velegrad]] |
||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
{{Mrva-zemlj}} |
{{Mrva-zemlj}} |
||
Redak 70: | Redak 72: | ||
[[Kategorija:Urbana geografija]] |
[[Kategorija:Urbana geografija]] |
||
[[Kategorija:Gradovi| ]] |
[[Kategorija:Gradovi| ]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Vrste administrativnih jedinica]] |
Posljednja izmjena od 13. rujna 2023. u 23:32
Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Između uobičajenog značenja riječi grad i onoga u administrativnoj upotrebi postoji bitna razlika koja često dovodi do zabuna i nesporazuma. Mnogi gradovi imaju zaseban administrativni, pravni ili povijesni status temeljen na lokalnom zakonu. Zato se ponegdje za ovo drugo značenje rabi sintagma upravni grad.
Gradovi općenito imaju razvijene sustave zdravstva, infrastrukture, uporabe zemljišta, stanovanja, urbanizma i transporta.
Gradovi također imaju definirana industrijska, trgovačka i rezidencijalna područja. Grad velik površinom i/ili brojem stanovnika postaje metropolis (primjerice Shanghai), a jednom kad se raširi do susjednog grada i spoji se s njim postaje megalopolis (poput Tokija i Yokohame). Gradovi rastu i razvijaju se noseći sa sobom prednosti i mane. Prednosti uključuju: smanjene troškove transporta, razmjenu dobara i ideja, dijeljenje prirodnih resursa, neograničen pristup tržištu, a kasnije razvojem i pogodnosti poput vodovoda i kanalizacije. Mane su pak: smanjenje stambenoga prostora, porast kriminala svih vrsta, povećana smrtnost, povećani troškove života i zagađenje.
Jedna karakteristika koja razlikuje malo mjesto od velikog grada jest organizirana lokalna vlast. Mjesto ili manje naselje postiže svoje zajedničke ciljeve neformalnim dogovorima među susjedima ili pod vodstvom vođe/poglavara/starješine. Gradom upravljaju profesionalni administratori koji donose pravila i regulativu te posebne poreze i takse (hranu ili druge potrepštine kojima se može trgovati) da bi se namirila gradska vlast. Ta gradska vlast mogla je biti temeljena na religiji, nasljednome pravu, vojnoj moći, općekorisnim projektima (primjerice izgradnja kanala), poljoprivredi i raspodjeli hrane, zemljoposjedništvu, manufakturi, trgovini, financijama ili kombinaciji navedenoga.
Društva i ljudske zajednice koje borave u gradovima često se nazivaju civilizacije.
Organizacija prostora[uredi | uredi kôd]
Grad, kao najveća čovjekova tvorevina ujedno je i najsloženija kompozicija oblika (volumen zgrada, kuća, svega sagrađena) u prostoru (ulice, trgovi, avenije, bulevari, dvorišta i parkovi). Tek u njihovom jedinstvu i skladu postiže se najveća vrijednost grada.
Brojni su razlozi za osnivanje grada, ali temeljni je potreba da velik broj ljudi živi na malenu prostoru što zahtijeva razvijenu organizaciju života. Grad ima vodeću ulogu u povijesti i razvoju ljudskih zajednica jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i društva. Najvažnije su funkcije grada: stanovanje, rekreacija, industrija i promet. S industrijskom revolucijom pojavljuje se i velegrad. Složeni organizmi gradova s brojnim namjenama (stanovanje, proizvodnja, trgovina, društvene funkcije, sakralne i profane, komunikacije itd.) spomenici su međuovisnosti i sustvaralaštva svih likovnih umjetnosti – arhitekture, skulpture i slikarstva, parkogradnje i mostogradnje.
Po organizaciji prostora (urbanizacija) postoje dva različita tipa gradova: organički i geometrijski oblik.
Organički oblik uglavnom ima ulice u koncentričnim krugovima ili elipsama (takvi su obično gradovi na brijegu jer ulice povezuju sve točke iste nadmorske visine). Takvi su gradovi nastali u pretpovijesti ili srednjem vijeku (primjer su istarski gradovi: Labin, Buje, Motovun…)
Geometrijski oblik ima ulice sijeku pod pravim kutom, a unutar te mreže nalaze se otoci (lat. insulae) stambenih četvrti u obliku kvadrata ili pravokutnika. Takvi su gradovi obično u nizinama, antičkoga podrijetla (poput Poreča, Raba, Zadra i drugih), a takvoj shemi vraćaju se urbanisti svih razdoblja.
Jedinica lokalne samouprave[uredi | uredi kôd]
Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 6. travnja 2001. godine (članak 5):
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.
Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka.
U pravilu grad kao jedinica lokalne samouprave ne poklapa se s naseljem po kojem je nazvan. Zato se, primjerice, u Leksikonu naselja Hrvatske česte definicije poput one Belog Manastira: naselje u istoimenom Gradu Osječko-baranjske županije. U tom leksikonu, kad se misli na grad kao jedinicu lokalne samouprave, riječ grad piše se velikim početnim slovom, a, kad se misli na glavno (gradsko) naselje u takvoj jedinici lokalne samouprave, riječ se piše malim početnim slovom, primjerice: Dijelovi su grada: Beli Manastir-Planina, Haljevo, Palača i Sudaraš. Naselja u Gradu: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šećerana i Šumarina.
U Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi govori se i o mjestima (ili naseljenim mjestima), ali i o gradskom naselju (kad se misli na glavno naselje u gradu) i prigradskim naseljima koja pripadaju nekom gradu. Leksikon naselja Hrvatske dosljedno sva naseljena mjesta naziva naseljima. To je i opravdano jer naselja koja pripadaju nekim gradovima nikako nisu prigradska naselje (poput naseljā koja pripadaju gradovima Belišću ili Valpovu).
Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]
- Vinkovci su najstariji kontinuirano naseljeni grad u Europi (kontinuirano naseljen 8200 godina).[1]
- Hum se često navodi kao najmanji grad na svijetu.
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
New Liskeard, danas dio grada Temiskaming Shores, Ontario, Kanada
-
Akureyri, lučki grad na Islandu
-
Yokohama, Japan
-
Kochi na rijeci Kagami, Japan
-
Valencia, Venezuela
-
Szczecin, lučki grad u Poljskoj
Povezani članci[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida, objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.