(Go: >> BACK << -|- >> HOME <<)

Prijeđi na sadržaj

Ekaterinburg

Koordinate: 56°50′N 60°35′E / 56.833°N 60.583°E / 56.833; 60.583
Izvor: Wikipedija
Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.
Ekaterinburg
Екатеринбург
Datoteka:EKB Montage 2017.png
Država Rusija
Savezni okrugUralski savezni okrug
Ruske oblastiSverdlovska oblast
Osnivanje1723.

Vlast
 • GradonačelnikArkady Chernetsky (Arkadij Černjecki)

Visina156 m
Koordinate56°50′N 60°35′E / 56.833°N 60.583°E / 56.833; 60.583

Stanovništvo (2002.)
 • Grad1,293,537

Vremenska zonaEkaterinburško vrijeme (UTC+5)
 • Ljeto (DST)Ekaterinburško ljetno vrijeme (UTC+6)
Poštanski broj620xxx
Pozivni broj(+7)343
Stranicawww.ekburg.ru
Zemljovid

Položaj Ekaterinburga i Sverdlovske oblasti u Rusiji

Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve. Nalazi se u Uralskom saveznom okrugu i upravno je središte Sverdlovske oblasti.

Grad se od 1924. do 1991. zvao Sverdlovsk po sovjetskom revolucionaru i političaru Jakovu Sverdlovu. Za vrijeme ruskog građanskog rata boljševici su 17. srpnja 1918. u Ekaterinburgu strijeljali posljednjeg ruskog cara Nikolu II. i njegovu obitelj. U okolici grada je rođen Boris Jeljcin, prvi predsjednik postsovjetske Rusije, koji je ovdje započeo političku karijeru.

Povijest

Ekaterinburg je 1723. osnovao Vasilij Tatiščev. Nazvan je prema Katarini, ženi cara Petra Velikog, a kasnijoj ruskoj carici Katarini I. Ekaterinburg je sagrađen u prostoru Urala bogatom rudama, te je bio centar rudarstva. Grad je bio baza za daljnje širenje ruskog utjecaja u Aziji.

Nakon dolaska komunista na vlast je cijela ruska carska obitelj uključujući cara Nikolu II. dovedena u Ekaterinburg i tamo pogubljena. Komunisti su grad nazvali Sverdlovsk prema boljševičkom vođi Jakovu Sverdlovu. Sovjetska vlast provodi brzu industrijalizaciju i u Sverdlovsku je otvorena jedna od najvećih sovjetskih tvornica teške industrije. Tijekom 2. svj. rata su u Sverdlovsk preseljene značajne institucije iz područja pogođenih ratom (uključujući kolekciju muzeja Ermitaž u Lenjingradu). Nakon rata se grad dalje razvija kao industrijski centar i grade se mnoge zgrade u sovjetskom stilu. Nakon pada komunističke vlasti 1991. je vraćeno staro ime Ekaterinburg. 1998. su pronađeni ostaci Nikole II. i carske obitelji, te su svečano sahranjeni u Moskvi.

Crkva Svih svetih

Zemljopis

Ekaterinburg je smješten na azijskoj strani planine Ural. U blizini grada prolazi granica Europe i Azije, te se Ekaterinburg smatra poveznicom dvaju kontinenata. Kroz grad teče rijeka Iset. U okolici ima mnogo jezera i raste gusta crnogorična šuma tajga. Jezera Šartaš i Šuvakiš ulaze u prostor grada. Klima je kontinentalna snježno-šumska s kratkim i blagim ljetima i dugim jakim zimama u kojima temperatura padne ispod -45ºC.

Ural je vrlo bogat rudama (posebno ugljenom i željeznom rudom). Rudarstvo je temelj razvoja industrije u gradu. Ekaterinburg je najveći grad na Uralu i značajno cestovno i željezničko čvorište. U Ekatrinburgu transsibirska pruga ulazi u Aziju.


Znamenitosti

Najznačajnija gradska crkva je Crkva Svih svetih (nazvana još i Crkva u krvi). Sagrađena je na mjestu gdje su pogubljeni car Nikola II. i carska obitelj. Grad je poznat po mnogim kazalištima, posebno je značajan balet i opera. Postoje i mnogi muzeji, najznačajniji je muzej rudarstva s Urala. Ekaterinburški televizijski toranj je jedna od najviših nedovršenih građevina na svijetu (visok 220 m, u planu je da bude preko 400 m).

Grad ima pravilnu strukturu ulica koje se križaju pod pravim kutom. Postoje brojne zgrade tradicionalne socijalističke arhitekture. Rekreacijski centri su jezero Šartaš u istočnom dijelu, jezero Šuvakiš u sjevernom dijelu i umjetno jezero na rijeci Iset u središtu grada.

Gradovi prijatelji