Dopamin: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 4. veljače 2023. u 17:15

Dopamin (3,4-dihidroksifenetilamin, C₈H₁₁NO₂) je prirodni monoamin koji igra brojne uloge u organizmu, a koristi se i kao lijek. Jedan je od glavnih neurotransmitera u mozgu. S obzirom na svoju strukturu pripada skupini katekolamina i fenetilamina. Kemijski je vrlo sličan adrenalinu, ali se od njega razlikuje jer ima jednu hidroksilnu skupinu manje i umjesto sekundarne amino skupine ima primarnu amino skupinu.

Biosinteza i razgradnja[uredi | uredi kôd]

Dopamin se u organizmu sintetizira iz aminokiseline tirozin.

Biološka funkcija[uredi | uredi kôd]

Uloga u patogenezi različitih bolesti i poremećaja[uredi | uredi kôd]

Parkinsonova bolest[uredi | uredi kôd]

Depresija[uredi | uredi kôd]

Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD)[uredi | uredi kôd]

Psihotični poremećaji[uredi | uredi kôd]

Ovisnost o lijekovima, drogama i dr.[uredi | uredi kôd]

Dopaminergički receptori[uredi | uredi kôd]

D₁
D₂
D₃

Lijekovi koji djeluju na dopaminergički sustav (dopaminergici)[uredi | uredi kôd]

Prekursori dopamina
- Antiparkinsonici
  - Levodopa
Agonisti dopaminergičkih receptora
- Antiparkinsonici
Antagonisti dopaminergičkih receptora
- Antipsihotici
Inhibitori ponovne pohrane dopamina
- Psihostimulansi
- Antidepresivi
  - Bupropion
"Dopamin-oslobađajući agensi" (eng. dopamine releasing agents, DRA)
- Psihostimulansi
  - Amfetamini
MAO inhibitori
- Antidepresivi
  - Moklobemid
- Antiparkinsonici
  - Selegilin
  - Razagilin

Dopamin kao lijek[uredi | uredi kôd]

Djelovanje[uredi | uredi kôd]

Ako se dopamin primijeni intravenski, on djeluje kao vrlo moćan srčani stimulator, lijek vrlo pogodan za liječenje šoka.
Dopamin se veže prvenstveno na β₁-adrenergičke receptore te u manjoj mjeri na α-adrenergičke receptore. Zbog takve selektivnosti dopamin je puno prikladniji za ulogu srčanog stimulatora od adrenalina. Intravenska injekcija dopamina osigurava porast srčane frekvencije i minutnog volumena povećanjem kontraktilnosti (pozitivno inotropno djelovanje), poboljšanje protoka krvi u srcu, mozgu, probavnom sustavu i bubrezima s povećanjem lučenja mokraće i eliminacije natrija i kalija stimulacijom specifičnih dopaminergičkih receptora. U manjim dozama (1,5-3,5 µg/kg/min) pojačava se protok krvi na periferiji organizma, a u visokim dozama (preko 10 µg/kg/min) protok krvi na periferiji se smanjuje.

Primjena[uredi | uredi kôd]

Intravenske injekcije dopamina primjenjuju se u mnogim stanjima šoka, nakon zatajivanja srca, infarkta miokarda (kardiogeni šok), operacija (postoperativni šok), gubitka tekućine (hipovolemijski šok, samo nakon nadoknade tekućine), teških infekcija (septički šok), reakcija preosjetljivosti (anafilaktički šok), naglog pada krvnog tlaka (teška hipotenzija), prijeteći šok te prijetećeg zatajivanja bubrega.
Smrt dopaminergičkih neurona ili općenito njegov manjak uzrokuje Parkinsonovu bolest. Zato se njime liječi Parkinsonova bolest.

Dopamin se ne smije primjenjivati kod hipertireoze, tumora srži nadbubrežne žlijezde, nekih oblika glaukoma (glaukom s uskim uglom), povećane prostate (adenom prostate) sa stvaranjem rezidualnog urina, tahiaritmija i ventrikulskih fibrilacija.

Nuspojave[uredi | uredi kôd]

Najozbiljnija nuspojava primjene dopamina jest rizik razvoja aritmija (sinus tahikardija, supraventrikulske i ventrikulske ektopije) i nepoželjni porast tlaka u lijevom ventrikulu na kraju dijastole. Infuzija dopamina može uzrokovati nekrozu kože zbog redistribucije cirkulacije krvi u područje probavnih organa na štetu kože i mišića.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica uglasog portala farmakologija.com (http://farmakologija.com). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Farmakologija.com.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-[[Datoteka:Dopamin - Dopamine.svg|mini|desno|250px|strukturna formula dopamina]]
+[[Datoteka:Dopamin - Dopamine.svg|mini|desno|300px|Strukturna formula dopamina.]]
-'''Dopamin''' je [[neurotransmiter]] u [[mozak|mozgu]]. Formula mu je C<sub>8</sub>H<sub>11</sub>NO<sub>2</sub>. Kemijski je vrlo sličan [[adrenalin]]u, ali se od njega razlikuje jer ima jednu hidroksilnu skupinu manje i umjesto sekundarne aminske skupine ima primarnu aminsku supinu. Dopamin je mono[[amin]]i [[alkaloid]], odnosno [[feniletilamin]].
+'''Dopamin''' (3,4-dihidroksifenetilamin, C<sub>8</sub>H<sub>11</sub>NO<sub>2</sub>) je prirodni [[Amin|monoamin]] koji igra brojne uloge u organizmu, a koristi se i kao lijek. Jedan je od glavnih [[neurotransmiter]]a u [[mozak|mozgu]]. S obzirom na svoju strukturu pripada skupini [[katekolamin]]a i [[Feniletilamin|fenetilamina]].  Kemijski je vrlo sličan [[adrenalin]]u, ali se od njega razlikuje jer ima jednu hidroksilnu skupinu manje i umjesto sekundarne amino skupine ima primarnu amino skupinu.
+== Biosinteza i razgradnja ==
-Dopamin je ključan za normalno funkcioniranje organizma. Ako se dopamin primijeni intravenski on djeluje kao vrlo moćan [[srčani stimulatori|srčani stimulator]], [[lijek]] vrlo pogodan za liječenje [[šok]]a.
+Dopamin se u organizmu sintetizira iz [[aminokiselina|aminokiseline]] [[tirozin]].
-== Djelovanje ==
-Dopamin se veže na beta-1 receptore i ponešto na alfa receptore, ali prevladavaju učinci na beta-1 receptore. Zbog takve selektivnosti dopamin je puno prikladniji za ulogu srčanog stimulatora od adrenalina.
+== Biološka funkcija ==
+== Uloga u patogenezi različitih bolesti i poremećaja ==
+=== Parkinsonova bolest ===
+=== Depresija ===
+=== Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) ===
+=== Psihotični poremećaji ===
+=== Ovisnost o lijekovima, drogama i dr. ===
+== Dopaminergički receptori ==
+*D<sub>1</sub>
+*D<sub>2</sub>
+*D<sub>3</sub>
+== Lijekovi koji djeluju na dopaminergički sustav (dopaminergici) ==
+*'''Prekursori dopamina'''
+**[[Antiparkinsonici]]
+***[[Levodopa]]
+*'''Agonisti dopaminergičkih receptora'''
+**[[Antiparkinsonici]]
+***[[Bromokriptin]]
+***[[Rotigotin]]
+***[[Ropinirol]]
+*'''Antagonisti dopaminergičkih receptora'''
+**[[Antipsihotici]]
+*'''Inhibitori ponovne pohrane dopamina'''
+**[[Stimulansi|Psihostimulansi]]
+***[[Amfetamini]]
+***[[Metilfenidat]]
+***[[Kokain]]
+**[[Antidepresivi]]
+***[[Bupropion]]
+*'''"Dopamin-oslobađajući agensi"''' (eng. dopamine releasing agents, DRA)
+**[[Stimulansi|Psihostimulansi]]
+***[[Amfetamini]]
+*'''[[Monoaminooksidaza|MAO]] inhibitori'''
+**[[Antidepresivi]]
+***[[Moklobemid]]
+**[[Antiparkinsonici]]
+***[[Selegilin]]
+***[[Razagilin]]
+== Dopamin kao lijek ==
+=== Djelovanje ===
+Ako se dopamin primijeni intravenski, on djeluje kao vrlo moćan [[srčani stimulatori|srčani stimulator]], [[lijek]] vrlo pogodan za liječenje [[šok]]a.<br>
+Dopamin se veže prvenstveno na β<sub>1</sub>-adrenergičke receptore te u manjoj mjeri na α-adrenergičke receptore. Zbog takve selektivnosti dopamin je puno prikladniji za ulogu srčanog stimulatora od adrenalina.
 Intravenska injekcija dopamina osigurava porast srčane frekvencije i minutnog volumena povećanjem kontraktilnosti (pozitivno inotropno djelovanje), poboljšanje protoka [[krv]]i u [[srce|srcu]], mozgu, probavnom sustavu i [[bubrezi]]ma s povećanjem lučenja [[mokraća|mokraće]] i eliminacije [[natrij]]a i [[kalij]]a stimulacijom specifičnih dopaminergičkih receptora. U manjim dozama (1,5-3,5 µg/kg/min) pojačava se protok krvi na periferiji organizma, a u visokim dozama (preko 10 µg/kg/min) protok krvi na periferiji se smanjuje.
-== Primjena ==
+=== Primjena ===
-Intravenske injekcije dopamina primjenjuju se u mnogim stanjima šoka, nakon zatajivanja srca, [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] ([[kardiogeni šok]]), operacija ([[postoperativni šok]]), gubitka tekućine ([[hipovolemijski šok]], samo nakon nadoknade tekućine), teških infekcija ([[septički šok]]), reakcija preosjetljivosti ([[anafilaktički šok]]), naglog pada [[krvni tlak|krvnog tlaka]] (teška [[hipotenzija]]), prijeteći šok te prijetećeg zatajivanja bubrega. Smrt dopaminskih neurona ili općenito njegov manjak uzrokuje Parkinsonovu bolest. Zato se njime liječi [[Parkinsonova bolest]].
+Intravenske injekcije dopamina primjenjuju se u mnogim stanjima šoka, nakon zatajivanja srca, [[infarkt miokarda|infarkta miokarda]] ([[kardiogeni šok]]), operacija ([[postoperativni šok]]), gubitka tekućine ([[hipovolemijski šok]], samo nakon nadoknade tekućine), teških infekcija ([[septički šok]]), reakcija preosjetljivosti ([[anafilaktički šok]]), naglog pada [[krvni tlak|krvnog tlaka]] (teška [[hipotenzija]]), prijeteći šok te prijetećeg zatajivanja bubrega. <br>
+Smrt dopaminergičkih neurona ili općenito njegov manjak uzrokuje Parkinsonovu bolest. Zato se njime liječi [[Parkinsonova bolest]].
 Dopamin se ne smije primjenjivati kod [[hipertireoza|hipertireoze]], tumora srži [[nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], nekih oblika [[glaukom]]a (glaukom s uskim uglom), povećane [[prostata|prostate]] (adenom prostate) sa stvaranjem rezidualnog urina, tahiaritmija i ventrikulskih fibrilacija.
-== Nuspojave ==
+=== Nuspojave ===
 Najozbiljnija nuspojava primjene dopamina jest rizik razvoja [[aritmija]] (sinus [[tahikardija]], supraventrikulske i ventrikulske ektopije) i nepoželjni porast [[tlak]]a u lijevom ventrikulu na kraju dijastole. [[Infuzija]] dopamina može uzrokovati nekrozu kože zbog redistribucije cirkulacije krvi u područje probavnih organa na štetu [[koža|kože]] i [[mišići|mišića]].
+== Izvori ==
-{{feniletilamini}}
+{{izvori}}
-{{neurotransmiteri}}
+<br>
-{{farmakologija}}
+{{Feniletilamini}}
+{{Neurotransmiteri}}
+{{Farmakologija}}
 [[kategorija:neurotransmiteri]]